Kako dokazati da prodavač mulja s cijenama u eurima? Preračunavanje ne možete napraviti ‘na prste‘, a postoje i neke iznimke

Svi koji posluju s građanima potrošačima moraju od ponedjeljka imati istaknute cijene u eurima i kunama, a to dvojno iskazivanje cijena potrajat će do kraja iduće godine.

Ovog mjeseca će zaposleni i umirovljenici, kao i svi koji primaju honorare i studentske naknade, prvi put dobiti iskazan ukupni iznos tih primanja u kunama i eurima. Još samo četiri plaće i mirovine primit ćemo u kunama, posljednju ćemo podignuti u prosincu za studeni ove godine, a u siječnju iduće godine sve će isplate biti u eurima, piše Slobodna Dalmacija.

Osnovno pravilo koje vrijedi u razdoblju dvojnog iskazivanja cijena jest da je zabranjeno zaokruživanjem podizati cijene naviše, a naniže je dopušteno, čak i poželjno, ali i u tom slučaju treba ispravno prikazati i izračunati cijene.

Nitko pojma nema

Kako će se razlikovati opravdano od neopravdanog podizanja cijena u ovim vremenima inflacije, kada cijene rastu kao lude, nitko još nije objasnio. Jedino je jasno da je neopravdano podignuo cijene onaj tko ih je pogrešno izračunao i podignuo naviše, a što je s onim koji je prije konverzije podignuo kunske cijene i ispravno ih pretvorio u eure? Radi li se u tom slučaju o neopravdanom podizanju cijena?

Iz svih smjernica o uvođenju eura poručuje se da će nadležna tijela detaljno nadzirati poštovanje tih obveza pa će uz Državni inspektorat stvari pratiti niz ministarstava. Potrošačke udruge, njih šest, dobit će ukupno 704 tisuće kuna da bi kao tajni kupci pratili kretanje cijena, preračunavanje i poštovanje načela Etičkoga kodeksa poslovnih subjekata i telefonski informirali potrošače.

Iz resornih ministarstava pozivaju poslovne subjekte da pristupe inicijativi Etičkog kodeksa, čime jamče da će transparentno i pouzdano poslovati u procesu uvođenja eura, a za to će dobiti oznake za svoja prodajna mjesta i mjesta pružanja usluga.

Potrošači će o nepravilnostima moći izvijestiti nadležna tijela kao što su Državni inspektorat, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, HNB...

Koje su to uopće nepravilnosti o kojima građani mogu izvijestiti nadležne? Jasno je da će moći prijaviti trgovca koji je, primjerice, uz cijenu od 50 kuna, umjesto točne konverzijske cijene od 6,64 eura, istaknuo bilo koju drugu cijenu, na primjer 6,65 ili 6,74 eura.

Hoće li prijaviti da je u ponedjeljak neki proizvod koštao 50 kuna, ili 6,64 eura, a dva dana poslije mu je cijena narasla na 57 kuna, odnosno 7,75 eura?

U oba slučaja ispravno je preračunata kunska u eursku cijenu, ali cijena je narasla pa je pitanje može li potrošač posumnjati da je to tako zbog eura. Ako i može, tko će to dokazati, nadležni ili netko treći?

Dvojno iskazivanje cijena i ostalih vrijednosti ključna je mjera za sprječavanje neopravdanog povećanja i neispravnog preračunavanja cijena, a trebala bi ljudima omogućiti da se lakše priviknu na cijene i druge novčane vrijednosti iskazane u euru.

Prigodom preračunavanja cijena ne smije se koristiti lakši, skraćeni konverzijski tečaj na dvije decimale, nego se mora koristiti puni i tek nakon toga zaokružiti cijenu na dvije decimale uz poštovanje pravila zaokruživanja. Ako nešto košta 14 kuna, ta se cijena prigodom preračunavanja mora podijeliti s punim konverzijskim tečajem od 7,5345 kuna za euro.

Afp

Zaokruživanje naviše

Dobije se cijena od 1,85812 eura i budući da je treća decimala 8, znači veća je od 5, onda se cijena zaokružuje na 1,86 eura. Da je treća decimala bila 5, opet bi se tako zaokružila cijena na 1,86 eura, a da je manja od 5, onda bi cijena iznosila 1,85 eura jer se u tom slučaju ne mijenja druga decimala.

To nisu računske operacije koje možete na prste obaviti, a da biste znali je li na pravi cent zaokružena neka cijena, potreban vam je kalkulator, klasični ili na mobitelu.

Slično kako je to učinila slovenska središnja banka za sva kućanstva i nabavila im i besplatno podijelila uoči uvođenja eura, prije desetljeća i pol, male konvertere valuta, planirala je napraviti Hrvatska narodna banka. HNB je namjeravao nabaviti i besplatno podijeliti male konvertere valuta za 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj, ali odustao je od toga kad je ispalo da svaki taj mali kalkulator košta po sedam kuna. Potom se govorilo da će nabaviti manji broj, oko 60 tisuća, a iz umirovljeničkih redova poručili su – ili nikom ili svakom.

Dvojno iskazivanje cijena i ostalih novčanih vrijednosti tiče se onih koji rade s građanima. Odnosi se tako na trgovce i pružatelje usluga, internetsku prodaju, restorane, kafiće, hotele, kozmetičke salone, banke, državnu li lokalnu upravu, poduzeća iz javnog sektora, odnosno sve koji su u izravnom odnosu s potrošačima. Osim na računima u trgovinama i kafićima, računima za komunalne usluge, poreznim rješenjima, cjenicima i katalozima, promotivnim materijalima na internetskim stranicama, dvojno iskazivanje primjenjivat će se i u izvješćima o isplati plaća, mirovina, socijalnih naknada, stanju bankovnih računa, štednje, kredita...

Osim što ukupan iznos računa treba biti iskazan u objema valutama, na računu će biti potrebno navesti i fiksni tečaj konverzije. Također, na vidljivome mjestu u prodajnom prostoru i mjestu pružanja usluga treba biti istaknut i fiksni tečaj konverzije.

Cijene na totemima

Postoje iznimke od toga dvojnog isticanja cijena, ali i za njih vrijedi da na računima moraju ukupan iznos iskazati u kunama i eurima.

Iznimke dvojnog iskazivanja cijena su taksimetri, automati, kiosci, štandovi na tržnicama i izvan tržnica, unutar trgovačkih centara i ustanova, proizvodni objekti obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstava i privatnog iznajmljivača koji pruža ugostiteljsku uslugu u domaćinstvu, sajmovi i izložbe, totemi benzinskih postaja, cijene na vagama i naljepnicama s vaganim barkodom...

Povratna ambalaža, poštanske i frankirane marke, državni biljezi, prepaid bonovi, knjige i druge periodičke publikacije, službeni obrasci i tiskanice na kojima su cijene istaknute u kunama koriste se i nakon uvođenja eura do potrošnje zaliha.