Priča o ekspresnoj obnovi zgrade u kojoj u Zagrebu živi Zvonimir Frka Petešić bila je, čini se, samo vrh ledene sante. Nakon tog otkrića uslijedio je niz drugih, za Andreja Plenkovića i njegovu Vladu prilično problematičnih detalja, piše Slobodna Dalmacija.
Između ostalog, i da je predstojnik premijerova Ureda fiktivno prijavljen u Salima na Dugom otoku. Jer da je prijavljen u Zagrebu, ne bi imao pravo na dužnosnički stan. Da su mu supruga i jedna kći prijavljene na drugoj zagrebačkoj adresi, te da mu druga kći živi u Francuskoj.
Da je Frka Petešić 2017. na raspolaganje dobio veći stan nego što bi po pravilima trebao. Kao i da je prije prijave prebivališta u Salima s obitelji boravio u stanu Ilije Želalića, djelatnika Ministarstva vanjskih poslova. Koji je, slučajno ili ne, nakon što je Frka Petešić postao predstojnik Plenkovićeva Ureda imenovan veleposlanikom u Alžiru.
Skandal
No, slučaj Frke Petešića razotkrio je još jedan veliki skandal. Vlada već više od tri godine državne stanove dodjeljuje na korištenje svojim dužnosnicima, ministrima, zastupnicima, državnim tajnicima i glasnogovornicima, sucima, inspektorima i rizničarima, a da pritom nema službeno propisane ikakve kriterije.
Uredba koja je precizirala da pravo na stan imaju dužnosnici koji žive 50 i više kilometara od mjesta u kojemu obavljaju dužnost, koja je regulirala na koliko kvadrata koji dužnosnik ima pravo i koja je propisivala limite u veličini stana, ukinuta je 2018. godine. A nova nakon toga nikada nije donesena.
– Vlada sada ne može izmisliti uredbu kad je nema. Svi koji su dobili stanove na korištenje od ukidanja Uredbe 2018. godine, uključujući i sve zastupnike, ministre i ostale dužnosnike koji su u Zagreb došli nakon izbora 2020., u problemu su jer kriterija za dodjelu naprosto nema. U Vladi sad mogu reći da su se ravnali po ovom ili onom, ali činjenica je da na to nemaju pravo – kaže u izjavi za Slobodnu Dalmaciju zastupnica stranke Centar i bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Dalija Orešković.
Ona podsjeća na to da je novi Zakon o upravljanju državne imovine iz 2018. definirao da Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine može dati na uporabu stanove u vlasništvu RH državnim dužnosnicima.
Taj je Zakon obavezao Vladu da donese uredbu kojom se uređuje koji državni dužnosnici imaju pravo na korištenje stana i način na koji im se stanovi daju na uporabu. No Vlada do dana današnjeg, koliko je poznato, to nije učinila.
– Sve dok Vlada ne donese uredbu, nema pravne osnove za dodjelu stanova dužnosnicima. Mislite da je to bilo slučajno? HDZ uvijek nađe načina da podmiti svoje. Plenković bi sad podvlačio crtu. E neće moći, jer ovo je doista veliki skandal – zaključuje Dalija Orešković.
Bez pravnog temelja
U Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine tvrde pak da se stanovi državnim dužnosnicima dodjeljuju u skladu sa zakonom.
– Pravni temelj za dodjelu stana za službene potrebe je Zakon o upravljanju državnom imovinom (NN 52/18), kojim je u članku 49. stavak 1. propisano da Ministarstvo može dati na uporabu stanove u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja i raspolaže državnim dužnosnicima i pravosudnim dužnosnicima za potrebe njihova smještaja za vrijeme trajanja dužnosti – poručili su nam u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Potvrdivši pritom da je Uredba o mjerilima i kriterijima za dodjelu takvih stanova doista stavljena izvan snage.
– Kako je stupanjem na snagu Uredbe o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu dodjele na uporabu nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (NN 95/2018 – stupila na snagu dana 3. 11. 2018. g.) stavljena izvan snage Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (NN 127/13), do donošenja nove uredbe pri donošenju odluka o dodjeli stanova kao mjerodavni se uzimaju kriteriji i mjerila iz Uredbe (NN 127/13) – zaključuje Ministarstvo u svojem odgovoru.
Simboličan najam
Što u praksi znači da su od studenog 2018. ukinuta jasna i precizna pravila po kojima se stanovi dodjeljuju različitim državnim dužnosnicima. Ali ih se Ministarstvo ipak još uvijek drži.
Nelogično?
Za nas očito da. No ne i za one koji odlučuju o dodjeli dužnosničkih stanova. I koji već više od tri godine od ukidanja Uredbe ne donose novu. Ne zato što ne mogu, nego zato što to očito – ne žele.
Uredba koja je ukinuta 2018. kao preduvjet je propisivala da se stanovi dodjeljuju samo onim dužnosnicima koji u vlasništvu ili najmu nemaju nekretninu u mjestu obavljanja dužnosti. No kako nikakva nova pravila u međuvremenu nisu donesena, teoretski se doista može dogoditi da dužnosnik koji živi u Zagrebu, koji je u vrhu neke velike političke stranke i procijeni da će mu dužnosnički status idućih desetak godina biti siguran, odluči prodati stan ili kuću. Od države dobije dužnosnički stan na korištenje, i za najam od petstotinjak kuna mjesečno godinama koristi stan od 100 kvadrata. I još pritom dobro zaradi.
