JESU LI ZAGREPČANI NESTRPLJIVI? Evo koliko je nakon potresa 1979. trebalo da krenu prvi radovi i kako su u Dubrovniku riješeni imovinski problemi

Prošlo je skoro godinu i pol dana od katastrofalnog potresa u Zagrebu, a obnova oštećenih zgrada još uvijek nije krenula unatoč Zakonu o obnovi koji je na snagu stupio u rujnu prošle godine, a prema kojem će obnovu voditi Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

Zapelo je, naravno, na neriješenim imovinsko pravnim odnosima, problemu koji je sveprisutan u cijeloj državi. Naime, prema postojećem Zakonu država ne može uložiti novac u obnovu nekretnine za koju se ne zna tko joj je vlasnik, odnosno vlasnici. Dodatni problem su u potresu oštećene nekretnine koje još uvijek nisu legalizirane. Stoga će Vlada, prema svemu sudeći, u rujnu u saborsku proceduru uputiti Izmjene Zakona o obnovi Zagreba koje će osigurati obnovu zgrada bez obzira na neriješene imovinsko – pravne odnose, odnosno je li nekretnina legalizirana ili ne.

ZOD je nakon Domovinskog rata vodio obnovu uništenih i spaljenih palača te krovova

Tonci Plazibat/Cropix

Jedan od dobrih primjera obnove je Dubrovnik koji je stradao u trešnji 1979. godine nakon čega je donesen Zakon o obnovi Dubrovnika te formiran Zavod za obnovu Dubrovnika. Kako se u Dubrovniku riješio problem imovinsko-pravnih odnosa, pitali smo ravnateljicu ZOD-a, Mihaelu Skurić koja ističe kako su odmah nakon potresa koji je pogodio Zagreb, svoja iskustva podijelili sa zagrebačkim kolegama dostavivši im svu dokumentaciju vezanu za osnivanje Zavoda za obnovu Dubrovnika, kao i dokumentaciju vezanu za evidenciju šteta od potresa. - Pitanje financiranja i sudjelovanja vlasnika u obnovi je tema s kojom se Zavod na osnovu našeg Zakona, a za razliku od zagrebačkog, bavi tek nakon primopredaje izvršenih radova, kad nastane pravo i obveza ZOD-a da provede upis založnog prava na nekretnine na kojima su uložena sredstva iz Programa obnove, a kako bi se u slučaju prodaje osigurao povrat uloženog. Tek 2020. je Zavod prvi put uspješno upisao založno pravo na pet nekretnina, te smo i u 2021. nastavili s navedenim postupcima – pojašnjava Skurić. Jednostavno, država vam je potpunosti obnovila stan ili kuću o svome trošku, no u slučaju da se ta nekretnina proda prodavatelj, odnosno u tom trenutku njezin vlasnik mora vratiti iznos koji je uložen u obnovu. No konkretna obnova Dubrovnika nakon razornog potresa na Uskrs 1979. godine nije krenula odmah, a permanentno traje već 42 godine. Treba istaknuti da je Zakon o obnovi Dubrovnika donesen sedam godina nakon potresa, a prvi konkretni radovi počeli su nakon tri godine.

Od potresa magnitude sedam Rihterove ljestvice koji je napravio štetu od 50 milijuna američkih dolara, a koja bi po današnjim standardima iznosila skoro 180 milijuna dolara, Zavod skoro pola stoljeća provodi aseizmičku sanaciju unutar povijesne cjeline Dubrovnika, jer spomenici stari skoro pola milenijuma moraju se konstantno održavati i obnavljati. Dodatne štete dubrovačka spomenička baština pretrpjela je tijekom granairanja za vrijeme Domovinskog rata, pa do 2000. godine ZOD fokusirao na obnovu spaljenih i srušenih stambenih blokova i palača da bi se potom vratio aseizmičkoj sanaciji blokova zgrada te javnih objekata poput Crkve sv. Vlaha i Biskupske palače, Atrija Kneževa dvora te kompleksa Lazareta u što je u protekle 22 godine uloženo oko 200 milijuna kuna. Ove godine planirana se potrošiti 5,5 milijuna kuna od čega je samo polovica namijenjena programu zaštite kulturnih dobara što ni približno nije dovoljno. No obzirom na tešku gospodarsku krizu zbog pandemije COVID-a 19, nije se moglo očekivati da će se iz proračunskih sredstava za potrebe Zavoda za obnovu Dubrovnika izdvojiti više.

Treba napomenuti da su za rekordni godišnji proračun od skoro 30 milijuna kuna koji je Zavod imao 2019. godine doprinijela sredstva koja su iz EU fondova povučena za obnovu kompleksa Lazareti. Također treba naglasiti da u obnovi i zaštiti spomeničke cjeline ZOD usko surađuje sa Zakladom Blaga djela i udrugom Društvo prijatelja dubrovačke starine, ali i drugim institucijama koje pomažu u financiranju obnove.

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić

Cropix

- Nakon potresa na Uskrs 1979., Zavod za obnovu Dubrovnika osnovan je u listopadu 1979., sa ciljem organiziranja i provođenja programa obnove. Na raspolaganje su stavljena sredstva iz tadašnjih fondova solidarnosti SR Hrvatske, a 1981. je osnovan Odbor za praćenje i usmjeravanje obnove spomenika kulture na području Općine Dubrovnik pri Saboru SR Hrvatske. Donesene su Odluka o prikupljanju dodatnih sredstava za obnovu spomenika kulture na području općine Dubrovnik (1982.) i Odluka o financiranju obnove ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (1986.). Zakon o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, donesen je tek 1986. godine kako bi se osigurao kontinuitet provedbe programa obnove koje je Zavod za obnovu utvrđivao i ostvario kontinuitet financiranja. Ključno je što se zakonom obnova proglasila djelatnošću od posebnog društvenog interesa, čime se priznao poseban status u odnosu na drugu kulturnu baštinu u RH i to iz razloga stalne seizmičke ugroženosti – pojašnjava Mihaela Skurić kompleksnost obnove u sklopu koje su u Dubrovniku pokrenuta su i kompleksna temeljna istraživanja, kako dubrovačkog tla, tako i pojedinačnih objekata.

I nakon 42 godine obnova od potresa koji je 1979. godine pogodio Dubrovnik još traje

Cropix

– Radi se geološkim, geomehaničkim, seizmičkim te arheološkim istraživanjima na 6 velikih lokaliteta, provođena su ispitivanja konstrukcije znatnog broja zgrada, izrađeni se arhitektonski snimci za preko 250 objekata i konzervatorska dokumentacija za preko 50 objekata. Osim toga izgrađeno je i stotinjak stanova za preseljenja korisnika prostora za vrijeme trajanja radova obnove. Sve je to odgodilo početak izvođenja radova, a ujedno uvećalo troškove obnove. Tako su tek 1982. godine započeli radovi obnove Kneževa dvora i zgrade tadašnje Općine Dubrovnik, 1986. kazališta, kina, gradske kavane, a primjerice 1988. krenula je obnova gradskih zvonika – ističe ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić dodavši kako su Zakonom o obnovi Zagreba definirane procedure koje bi po pitanju struke trebalo ugraditi u eventualne izmjene Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika.