Inflacija je tu već godinu dana, ponegdje i duže, no posljednjih mjeseci raste poput gljive, a s njom (uz neku vremensku odgodu) stiže i rast kamata. Nema to puno veze s našom središnjom bankom, referentne kamate u Hrvatskoj nikada nisu bile monetarni alat, no s inozemnim vlasnicima naših banaka to je samo pitanje vremena, piše Gordana Gelenčer iz Lidera.
"Europska središnja banka (ECB) još važe između inflacijske prijetnje (i potrebe za podizanjem kamata) i moguće recesije (i održavanjem kamata na sadašnjim razinama). Kakav se god scenarij dogodio, znamo da inflacija jede realni dohodak i da će onaj raspoloživi biti sve manji. Kako je većina građana zadužena (ili barem ima popularni 'minus' po tekućem računu) grcanje u otplatama nije baš nemoguć scenarij. S druge strane, u takvim vremenima nitko ne želi ulaziti u nove dugove", piše novinarka Lidera.
Očekivanje u inflacijskim vremenima provjerila je i kod bankara. Evo što je otkrila:
"U krovnoj udruzi HUB-u kažu kako se lani stopa rasta neto kredita kretala oko 10 posto, a u prva tri mjeseca ove godine primijećeno je blago usporavanje. No, rast je, kažu, i dalje razmjerno snažan i kreće se oko 8 posto u odnosu na iste mjesece prethodne godine. - Stambeni su krediti i dalje najbrže rastući tip kredita. Gotovinski nenamjenski krediti rastu po znatno nižoj stopi od oko 2,5 posto. Unatoč tome, možemo govoriti o blagom oporavku budući da su se ovi krediti do prošle godine smanjivali – odgovaraju iz HUB-a napominjući da se ukupna prekoračenja (minusi) nalaze u dugoročnom padu koji je nastavljen i početkom ove godine, pa su se u ožujku nalazili na 0,7 posto nižoj razini u odnosu na ožujak 2021.
– Posljednji podaci o kvaliteti kredita s kojima raspolažemo odnose se na kraj prosinca 2021. i iz njih se vidi kontinuirano poboljšanje. Ukupan je omjer neprihodujućih kredita iznosio 6,56 posto (kod stambenih 3,56), dok su isti omjeri potkraj 2020. iznosili 7,09 odnosno 4,17 posto. Ne očekujemo da će inflacija dovesti do neposrednog utjecaja na kvalitetu kreditnih plasmana – uvjeravaju iz HUB-a.
RBA banka u svojim analizama ističe kako je tijekom 2021. godine dinamiku rasta kredita stanovništvu predvodilo je stambeno kreditiranje koje je uz povijesno niske kamatne stope na kredite i snažan rast cijena nekretnina bilo podržano i državnim mjerama za subvenciju stambenih kredita. S druge strane, potražnju za potrošačkim kreditima potiče rast cijena roba i usluga, pa se rast kreditne aktivnosti ubrzao prema kraju godine sukladno jačanju inflacije.
Ukupni krediti stanovništvu krajem veljače premašili su 142 milijarde kuna što predstavlja rast za 0,3 posto u odnosu na siječanj te 3,8 posto u odnosu na veljaču 2021. Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima krajem veljače iznosio je 54 posto.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, stambeni krediti su s iznosom od 68,3 milijardi kuna na kraju veljače bili za 0,5 posto viši u odnosu na siječanj. Njihov rast primjetno je manji nego što je bio tijekom provedbe novoga kruga programa državnog subvencioniranja stambenih kredita pa je na godišnjoj razini rast stambenih kredita usporio s 8,1 posto u siječnju na 7,7 posto u veljači. S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti su u veljači bili na razini od 53,4 milijardi kuna pri čemu se godišnja stopa rasta ubrzala na 2,5 posto (s 2,4 posto u siječnju). Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine uz kontinuirano ubrzanje dinamike rasta.
Na osnovi transakcija, prema navodima iz središnje banke, tijekom veljače nastavio se blagi rast stambenih (0,2 milijardi kuna) i gotovinskih nenamjenskih kredita (0,1 milijardi kuna) te su se tako na godišnjoj razini stambeni krediti nastavili usporavati (s 8,4 posto u siječnju na 8,0 posto u veljači), a gotovinski nenamjenski krediti tek su se blago ubrzali (s 3,3 posto na 3,4 posto). Time je godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu ostao na razini iz prethodnog mjeseca, +4,4 posto...
U OTP- banci aktualni trendovi ukazuju na rast kreditne aktivnosti, neovisno o tome je li riječ o održavanju tekuće likvidnosti ili rješavanju stambenog pitanja. – Zanimanje je klijenata i za gotovinske i za stambene kredite u porastu. Najveći je porast evidentan u dijelu subvencioniranih stambenih kredita s obzirom na proljetni krug APN-a i zahvaljujući činjenici da se OTP banka u prethodnim krugovima prijava za APN pokazala kao pouzdan partner svojim klijentima kroz povoljne uvjete i brzi proces realizacije kredita – kažu u OTP-u...
U Erste banci kažu kako su u prva tri mjeseca ove godine plasirali ukupno više od 1,2 milijardi kuna novih kredita, što je rast od 2,3 posto u odnosu na prva tri mjeseca 2021. Novi plasmani stambenih kredita iznosili su gotovo 400 milijuna kuna, što je čak 10 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, piše na stranicama Lidera.