Je li dovoljno napraviti oporuku pred dva punoljetna svjedoka, da bi ista bila pravno valjana? To je najčešće pitanje koje postavljaju oni koji razmišljaju o tome kome i kako podijeliti stečenu imovinu nakon smrti.
Da; oporuka se može sastaviti i privatno i javno, i ispisati pred spomenutim svjedocima, pa čak i izjaviti pred njima u usmenom obliku, kad zbog izvanrednog stanja drugačije nije moguće, i kao takva će biti valjana. No, u ovom slučaju vrijedi samo dok te izvanredne okolnosti traju, preciznije, prestaje vrijediti točno trideset dana nakon prestanka izvanrednih okolnosti.
Oni koji za sobom ostave oporuku, traže zapravo da se izvrši njihova posljednja volja, a ona se može odnositi samo na onu imovinu i prava kojima je oporučitelj raspolagao za života. To bi značilo da ne možete ostaviti svojim nasljednicima ono što po zakonu nije vaše.
Tko su zakonski nasljednici ostavitelja? Ima ih poprilično. To su ostaviteljevi potomci, posvojčad i njihovi potomci, djeca nad kojom ostavitelj ima partnersku skrb i njihovi potomci, zatim bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njegovi roditelji, posvojitelji, njegovi braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, ostali predci.
Zakonski nasljednik ostavitelja na temelju zakona je, kako je istaknuto, i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Djeca rođena izvan braka imaju ista nasljedna prava kao i bračna djeca i njihovi potomci.
Oporuku ne rade samo punoljetne osobe. Dobni minimum za sastavljanje oporuke je 16 godina, a ukoliko to napravi mlađa osoba, oporuka se smatra ništavnom što znači da nije proizvela nikakve pravne učinke, piše Slobodna Dalmacija.
Javne i privatne oporuke
Jednakovrijedne su privatne i javne oporuke. Privatnu pišete sami, i naravno - potpisujete je da bi svojim potpisom potvrdili njenu vjerodostojnost. Važno je da pred svjedocima izjavite da je ona vaša makar ju je i netko drugi sastavio, odnosno, da predstavlja vašu volju u svezi raspolaganja imovinom koja vam pripada, a nakon što nastupi smrt.
Svjedoci svojim potpisima potvrđuju istinitost oporuke. Oni su ti koji pod punom odgovornošću svjedoče da je to uistinu bila vaša volja i da vas nitko ni na što nije prisilio.
Kod javnih oporuka, zakonom ovlaštene osobe potvrđuju da je oporuka valjana, a mogu je i oni sastaviti u ime oporučitelja. Riječ je o sucu općinskog suda, sudskom savjetniku u općinskom sudu, najčešće javnom bilježniku, a kad se osoba nalazi u inozemstvu, onda konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Republike Hrvatske.
Osoba koja ne može ili ne zna čitati ili se ne može potpisati, može u redovitim okolnostima napisati oporuku samo u obliku javne oporuke, dakle, pred državnim službenikom.
Mijenjanje oporuke
Što se događa ako se predomislite u svezi sadržaja oporuke? Možete li je opozvati? Naravno, i to u potpunosti, tako da je stavljate izvan snage od prvog do zadnjeg slova ili samo djelomično. No, zakon točno propisuje u kojim se situacijama to može napraviti: uništenjem isprave, novom oporukom i kasnijim voljnim raspolaganjem stvari ili pravom koje ste nekom oporukom namijenili.
Oporučna raspolaganja u korist vašeg bračnog druga bit će opozvana tek ako je brak prestao temeljem pravomoćne presude, a ne pukim razlazom bračnih drugova. Sve ovo vrijedi ukoliko oporučitelj nije drukčije odredio svojom oporukom.
Oporuku mnogi jednostavno čuvaju kod kuće, ali se može na čuvanje predati i drugim fizičkim i pravnim osobama. Nerijetko oporučitelji imaju u tom smislu povjerenje samo u državne službenike, pa tako oporuku pohranjuju na sudu, kod javnog bilježnika ili konzularnog, odnosno diplomatsko-konzularnog predstavnika ukoliko oporučitelj živi u inozemstvu.
Gore spomenuti su je dužni primiti na čuvanje i o tome poslati obavijest u Hrvatski upisnik oporuka.
Nasljedno pravo stječe se u trenutku ostaviteljeve smrti, a na temelju zakona ili oporuke
Svaku se fizičku osobu može naslijediti, a svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije drukčije određeno. Toga se prava možete i odreći, donosi Slobodna Dalmacija.
Dugovi
Ako ostavitelj nije ostavio oporuku, na temelju zakona nasljeđuju ga njegovi zakonski nasljednici po nasljednim redovima, pri čemu vrijedi načelo da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.
Ako ostavitelj nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu ili grad koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći.
Nasljeđivanjem ostavitelja nasljednik stječe određena prava, ali isto tako odgovara i za ostaviteljeve dugove, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, pri čemu će sud samo na prigovor nasljednika paziti na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio.