Popisi stanovništva izazivaju pažnju političara, crkve, sociologa, društvenih analitičara, ali i ljudi. Osim indikativnih podataka, znaju izazvati i kontroverze, kao posljednji hrvatski popis oko vjerskog popisivanja građana ili predugog čekanja na podatke, prenosi Slobodna Dalmacija.
Popis je u listopadu proveden i u Srbiji i Državni zavod za statistiku već je izašao s prvim podacima.
Nešto više od mjesec dana nakon završetka popisa objavljeni su prvi preliminarni rezultati o broju stanovnika Srbije - od 2011. manje ih je gotovo 500.000. U Srbiji danas živi 6.690.887 stanovnika, podaci su Republičkog zavoda za statistiku (RZS) prema popisu stanovništva obavljenom krajem 2022. godine, piše Slobodan Maričić za BBC.
Pad broja stanovnika zabilježen je u svim regijama - za oko deset posto - osim u Beogradu, gdje je broj stanovnika povećan za 1,6 posto. U Beogradu je također povećan broj stanova, za čak 18,6 posto, kojih je više na razini cijele Srbije (12,26 posto) u odnosu na popis iz 2011. godine.
"S obzirom na intenzivnu gradnju u proteklom razdoblju, ovakvi podaci su bili očekivani", rekla je Dejana Đorđević iz RZS-a na prvom predstavljanju rezultata popisa.
Popis je proveden od 1. do 31. listopada 2022. godine, s produljenjem od sedam dana u nekim gradovima, kao i s mogućnošću telefonskog popisivanja do 17. studenog.
Miladin Kovačević, direktor RZS-a, navodi da je baza dopunjena podacima iz upravnih evidencija. Na taj su način pribrojene neregistrirane osobe kojih je nešto više od 200.000. Ovo je bio prvi popis stanovništva u Srbiji uz pomoć prijenosnih računala i čini se posljednji tradicionalni, s podacima prikupljenim izravno od građana", kaže Kovačević i dodaje da bi sljedeći – 2031. godine – trebao biti potpuno digitaliziran", dodao je.
na ljutu ranu crna trava
U odnosu na prije 10 godina, Srbija ima 495.975 stanovnika manje, odnosno 6,9 posto. Kovačević odljev ljudi vidi "manjim od očekivanog", navodeći da je Srbija "migracijsko dinamična regija. Bilo je iseljavanja i useljavanja".
U Vojvodini živi 182.453 stanovnika manje nego 2011. godine, a u Južnoj i Istočnoj Srbiji 142.739 stanovnika.
Najveći pad broja stanovnika zabilježen je u regiji Šumadije i zapadne Srbije - za 196.906 osoba. Kad je riječ o općinama, najveći pad bilježi Crna Trava, na jugoistoku Srbije, uz granicu s Bugarskom, koja je ujedno i općina s najmanje stanovnika u cijeloj zemlji - 1.066.
Preliminarni podaci pokazuju da Beograd ima 1.685.563 stanovnika (26.123 više nego 2011.).
Postoji još 12 gradova sa više od 100.000 stanovnika - Novi Sad (367.121), Niš (249.816), Kragujevac (171.628), Leskovac (124.889), Subotica (124.679), Pančevo (115.910), Kruševac (114.331), Kraljevo (111.491).), Novi Pazar (107.859), Zrenjanin (106.562), Čačak (106.453) i Šabac (106.066).
Najveći porast stanovništva zabilježen je u beogradskim općinama Zvezdara i Voždovac te u Novom Sadu i Novom Pazaru.
Najviše stanovnika živi u Šumadiji i zapadnoj Srbiji - 2.031.697. U Srbiji ima 2.550.854 domaćinstava i 3.628.175 stanova, pokazuju podaci popisa stanovništva.
Osim Beograda, najveći porast stanova zabilježen je na području zapadne Srbije, za 12,8 posto, dok je na jugu i istoku zemlje broj stanova manji za samo jedan posto - 12,7 posto.
puno je više popisanih nego što ima stanovnika
Iz RZS-a napominju da su podaci "podložni promjenama" tijekom statističke obrade. Konačni rezultati bit će objavljeni od travnja 2023. do lipnja 2024. Među njima će, između ostalog, biti i presjek stanovništva po starosti, etničkoj pripadnosti, kao i broj migranata u Srbiji, navodi RZS.
Kovačević je istaknuo i da je u općinama Preševo, Medveđa i Bujanovac, na jugoistoku zemlje, "uredan popis" Albanaca, koji su prije desetak godina uglavnom bojkotirali popis. "Bilo je urednije nego u nekim drugim sredinama", rekao je on i dodao da je u Srbiji, prema preliminarnim podacima, popisano oko 100.000 Albanaca. Popis na Kosovu nije proveden.
Popis je bio planiran za 2021. godinu, ali je dva puta odgođen zbog epidemije koronavirusa. Popisivači su podatke prikupljali izravno od građana, išli su "od vrata do vrata", a prvi su put odgovori ispitanika uneseni u elektroničke upitnike.
Popisano je ukupno 6.869.504 ljudi, što je 200.000 više od broja stanovnika, a RZS navodi da je to zato što su se neki prijavljivali dva puta. Među njima je najviše studenata, koji su prijavljeni na adresi roditelja i gdje žive tijekom studija, piše BBC.
Preliminarni podaci o popisu čine se dovoljno intrigantnim za prve analize, kako one o iseljavanju, stanogradnji u metropolizaciji zemlje. Popisivači su svoje napravili, na drugima je da iz popisanoga izvuku zaključke.
