Nakon bjesomučnih ruskih nasrtaja na Mariupolj od kraja veljače i više od 20 tisuća ubijenih u ovom posve sravnjenom gradu, veliki broj tamošnjih vojnika, na čelu s pukovnijom Azov, povukao se još 21. travnja u podzemlje čeličane Azovstal odakle je odolijevao okupatorima.
Čini se da je ovoj epskoj borbi ipak došao kraj i da je zbog kroničnog manjka municije, hrane, vode i lijekova morao posustati i zadnji džep otpora u Mariupolju: ukrajinske vlasti objavile su u ponedjeljak navečer da prekidaju sve borbene operacije u opkoljenom i razrušenom gradu.
Vojska je naredila preostalim braniteljima u podzemlju tamošnje tvornice čelika da se usredotoče na spašavanje života svojih ljudi. Ukrajinski glavni stožer priopćio je da je garnizon Mariupolj "ispunio svoju borbenu misiju", aludirajući na gotovo tri mjeseca vezivanja golemih ruskih snaga na ovom prostoru i davanja vremena ukrajinskoj vojsci na drugim bojištima da se opremi i pregrupira.
U poruci objavljenoj na Facebooku ukrajinski glavni stožer nazvao je trupe iz Mariupolja "herojima našeg vremena" i istaknuo da su njihovi napori pomogli Kijevu da organizira obranu svog južnog boka. Držeći položaje na Azovstalu, neprijatelju su blokirali pokrete oko 20 tisuća vojnika u druge smjerove, poručili su, pa time omeli i provedbu plana za brzo zauzimanje Zaporožja.
Željezara Azovstal — posljednje uporište ukrajinskog otpora u posve desetkovanom gradu — postala je globalno snažan simbol ukrajinske patnje, ali i čvrstine i hrabrosti ukrajinske vojske. Bilboardi i murali koji mitskim tonovima oslikavaju i grad i tvornicu pojavili su se diljem svijeta.
Krajnje je, međutim, neizvjesna sudbina preživjelih branitelja iz Azovstala čija je evakuacija temeljem dogovora s ruskom stranom otpočela u noći s ponedjeljka na utorak. Ukrajinski dužnosnici su priopćili da su 264 ozlijeđena vojnika, od kojih 53 teže, odvedena na područja pod kontrolom ruskih i proruskih snaga u gradove Novoazovsku i Olenivku. Objava je uslijedila nekoliko sati nakon što su ruski mediji počeli javljati da se autobusima stotine ukrajinskih vojnika konačno evakuira iz podruma čeličane.
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Anna Malyar rekla je da bi 53 teško ranjena trebala hitno dobiti prijeko potrebno liječenje, dok bi 211 preostalih i odvedenih u Olenivku, prema ukrajinskom Glavnom stožeru, trebalo ubrzo biti vraćeno na ukrajinski teritorij u sklopu razmjene.
Neizvjesno je, međutim, i što će do kraja s njima biti i koliko je još ukrajinskih vojnika ostalo u Azovstalu. Potpredsjednica ukrajinske Vlade Irina Vereščuk je u zadnjoj objavi na Telegramu kazala kako će 'ako Bog da, sve biti u redu', no o ovom pitanju ipak više odlučuje Putin.
Nakon što je prvih desetak autobusa s ranjenim ukrajinskim borcima u noći izvedeno iz kruga tvornice, i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je objavio kako su u operaciju evakuacije uključeni ukrajinski vojni, obavještajni i pregovarački timovi, kao i Crveni križ i UN.
"Ukrajini su potrebni živi heroji", rekao je Zelenski, ali je znakovito upozorio i da ukrajinski vojnici možda neće biti odmah oslobođeni pošto će pregovori o njihovu puštanju zahtijevati 'delikatnost i vrijeme'. Ukrajinska parlamentarka Lesia Vasylenko rekla je za BBC da je bitno da se sporazum s Rusijom nadzire preko Crvenog križa i UN-a.
Važno je da se dogovor s ruskom stranom što prije provede jer će u suprotnom sudbina ovih vrlo hrabrih ljudi biti potpuno nepoznata i posve u ruskim rukama, s priličnom dozom zebnje kazala je zastupnica. Nije trebalo dugo čekati na potvrdu njezinih strepnji: iz Moskve stižu informacije da bi ruska Duma mogla uskoro zatražiti zabranu razmjene 'nacionalističkih kriminalaca' iz ukrajinske pukovnije Azov, objavljeno je u ruskim medijima.
Stotine ukrajinskih vojnika - pukovnija Azov, marinci, Nacionalna garda, graničari, policija, jedinice teritorijalne obrane, kao i brojni civili s malom djecom obreli su se u podzemlju Mariupolja otkako su ruske trupe opkolile grad početkom ožujka. Prostrani kompleks od 11 četvornih kilometara labirint je tunela dizajniranih da izdrže i nuklearni rat. Dosad je evakuacija civila iz Azovstala provođena u više navrata, dijelom na teritorij pod kontrolom Rusije, a dijelom i Ukrajine.
Operacija spašavanja preostalih pripadnika Azova na čelu s zapovjednicima najzahtjevnija je moguća diplomatska i obavještajna zadaća za ukrajinski vrh: u Putinovim očima oni su živa personifikacija neonacista i jedan od ključnih službenih razloga ruske agresije. Zamjenica ukrajinskog ministra obrane je kazala da ukrajinska vojska, obavještajne službe, Nacionalna garda i ostali poduzimaju zajedničke napore kako bi ih spasili.
Čini se da su i sami borci Azova u Azovstalu pristali položiti oružje. Zapovjednik skupine Denis Prokopenko objavio je da mu je prioritet spašavanje "što više života”. "Cijeli garnizon Mariupolj provodi odobrenu odluku Vrhovnog vojnog zapovjedništva i nada se podršci ukrajinskog naroda", poručio je Prokopenko u funkciji zapovjednika kombiniranih snaga na Telegram kanalu. Nije pojašnjavao o kakvoj je odluci riječ, niti kako će se ona izvršiti.
Na proruskim društvenim mrežama nagađalo se kako je postignut dogovor da će ukrajinski vojnici biti liječeni i potom razmijenjeni za ruske ratne zarobljenike, ali nije bilo nikakve službene izjave o punim uvjetima bilo kakvog sporazuma o zarobljenicima. Proteklih dana je i Turska nagovještavala da radi na planu evakuacije vojnika iz Azovstala morskim putem, ali nema nikakvih naznaka da je Rusija spremna prihvatiti bilo kakav sličan prijedlog, a aktivne borbe na mnogim ukrajinskim bojištima zakomplicirale su svaku javnu raspravu o ovoj temi.
