Elon Musk, novi vlasnik Twittera i samoproglašeni apsolutist slobode govora, navodno se mota po društvenim mrežama i Slack kanalima, pritom ušutkavajući i otpuštajući radnike koji ga se usude kritizirati. Tako je dao otkaz zaposlenicima koji se javno nisu slagali s njim oko inženjerskih problema u tvrtki i onima koji su javno tweetali ispravke njegovih tvrdnji, donosi Slobodna Dalmacija.
U jednom slučaju, u kojem je inženjer Eric Frohnhoefer na Twiiteru ispravio Muskovu procjenu o tome zašto je platforma bila tako spora, milijarder je ispod toga jednostavno napisao: "On je otpušten." Također je otpustio djelatnike koji su izrazili blago protivljenje njegovoj agendi na Twitterovom Slack kanalu, a kasnije im se i javno rugao. "Ovi će genijalci biti od velike koristi drugdje", napisao je na Twitteru.
Najbogatiji čovjek na svijetu je dosad otpustio čak polovicu Twitterove radne snage, uključujući neke vitalne rukovoditelje. Jedan inženjerski menadžer povratio je nakon što je saznao da će biti prisiljen eliminirati stotine ljudi. Ali, kako stvari trenutno izgledaju, ovi otpušteni bi se uskoro mogli smatrati sretnicima. Naime, od preuzimanja Twittera, Musk se još intenzivnije umiljava neokonzervativcima koji su se dugo bunili protiv "liberalne elite" i svakoga tko pokušava - manje ili više opravdano i uspješno - regulirati netrpeljivost. U skladu s tim, vlasnik Tesle se sada ponaša kao da su njegovi zaposlenici lijeni subverzivci koje treba disciplinirati i slomiti.
Prema Bloombergu, novi šef je Twitterašima rekao da od njih očekuje 80-satni radni tjedan, a osoblju je poslao je i e-mail u kojem im je predstavio neka nova pravila i kazao da moraju biti "iznimno tvrdokorni". Ukoliko, i to u roku od 24 sata, nisu pristali na ovo, dobili su otkaz i tromjesečnu otpremninu. Osim toga, mnoštvo slavnih je napustilo platformu, kao znak protesta tome što će im najmoćniji svjetski oligarh tu početi prodavati slobodu za osam dolara mjesečno (za autorizaciju profila).
Sve ovo je, čini se, samo potvrdilo mnogim pojedincima, ljubiteljima zavodljivog ideala apsolutne slobode, da je Južnoafrikanac odmetnuti autsajder u misiji spašavanja interneta od autoritarnih kontrolora (unatoč činjenici da je za preuzimanje Twittera posudio novac od vlada Katara i Saudijske Arabije). Uz to je Musk dugo i namjerno njegovao o sebi imidž Tonyja Starka iz stvarnog života, koji misli svojom glavom i nije dio uspostavljenog poretka. Ali iza te pažljivo izgrađene fasade, ultrabogataš je blisko povezan s dubokom državom SAD-a, služeći kao jedan od njezinih najvažnijih poslovnih partnera.
Tehnološki zlatni dečko prikupio je mnogo pozitivnog publiciteta kad je, pri početku rata, donirao tisuće Starlink terminala Ukrajini, pomažući tamošnjim ljudima kojima su granate ugasile internet u velikom dijelu zemlje. Međutim, ubrzo se pokazalo da ta izvanredna "donacija" zapravo to baš i nije. U stvari, američka vlada je izdašno platila Muskovom SpaceX-u da pošalje svoj inventar u ratnu zonu. Poznato je da je USAID – vladina agencija za borbu protiv pobunjenika, otprije poznata kao organizacija za promjene režima – uložio novac za kupnju i isporuku najmanje 1330 terminala.
Starlink nije rješenje za masovno tržište. Svaki terminal ima izrazito ograničen domet i koristan je samo u hiper-lokalnim situacijama. Mihajlo Fedorov, ukrajinski ministar digitalne transformacije, procijenio je da 10.000 Starlink terminala omogućuje oko 150.000 ljudi da ostanu online. To zavrijeđuje pitanje: Tko je dovoljno važan da mu se pokloni takav uređaj? Zasigurno samo pojedinci visoke ratne vrijednosti kao što su špijuni ili vojni operativci. Zaista, u međuvremenu je Starlink postao kamen temeljac ukrajinske vojske, dopuštajući joj da nastavi ciljati ruske snage putem dronova i drugih visokotehnoloških strojeva koji ovise o internetskoj vezi. Jedan dužnosnik rekao je londonskom Timesu da "mora" koristiti Starlink za ciljanje neprijateljskih snaga putem termalne slike.
"Starlink je ono što je promijenilo rat u korist Ukrajine. Rusija je dala sve od sebe da digne u zrak sve naše komunikacije. Sada ne mogu. Starlink radi i pod topničkom vatrom, čak i u Mariupolju", otkrio je jedan ukrajinski vojnik.
Referenca na Mariupol aludira na zloglasnu nacističku skupinu, bataljun Azov, koji je također koristio Muskovu tehnologiju. Čak i u podzemnoj špilji ispod čeličane Mariupolja, azovci su mogli pristupiti internetu i komunicirati s vanjskim svijetom. Godine 2015. Kongres je pokušao dodati odredbu američkoj vojnoj pomoći Ukrajini kojom se propisuje da nikakva potpora ne može ići Azovu zbog njihove političke ideologije. Taj je amandman kasnije uklonjen na zahtjev Pentagona.
Dave Tremper, direktor elektroničkog ratovanja u Pentagonu, hvalio je SpaceX riječima: "Kako su to uspjeli držati ukrajinske snage na mreži, oči su mi zasuzile." Dodao je da i u budućnosti američka vojska "mora biti sposobna imati tu agilnost." Ta izjava samo potvrđuje da se SpaceX uvelike oslanja na ugovore s vladom, a civilna potražnja za mnogim njegovim proizvodima, posebice za lansiranja raketa, gotovo da i ne postoji.
Muskova tvrtka dobila je ugovore vrijedne milijarde dolara za lansiranje špijunskih satelita za špijunažu, ratovanje dronovima i druge vojne namjene. Na primjer, 2018. SpaceX je odabran da lansira u orbitu GPS sustav Lockheed Martina, najvećeg svjetskog proizvođača vojne opreme, vrijedan 500 milijuna dolara. Iako su tada javnosti naglašavane civilne prednosti lansiranja, poput povećane točnosti za GPS uređaje, jasno je da ti uređaji igraju ključnu ulogu u globalnom nadzoru i dronskim akcijama. SpaceX je također ugovorio isporuku upravljačkog satelita u orbitu, slanje uređaja za praćenje u svemir i lansiranje špijunskih satelita. Ove će uređaje koristiti svih "velikih pet" američkih agencija za nadzor, uključujući CIA-u i NSA.
Od svojih početaka 2002. godine, SpaceX je uvijek bio izuzetno blizak američkim agencijama nacionalne sigurnosti. U toj suradnji je presudna karika bio Mike Griffin, nekadašnji predsjednik In-Q-Tel-a, ulagačke tvrtke koju financira CIA i koja nastoji njegovati i sponzorirati start-upe koji će CIA-u i ostale opremati najsuvremenijom tehnologijom. Slovo "Q" u njenom nazivu referenca je na "Q-a" iz serijala o Jamesu Bondu - kreativnog izumitelja koji opskrbljuje agenta 007 najnovijom futurističkom tehnologijom. Tako nekako je i Griffin vidio Muska, opisujući ga kao potencijalnog Henryja Forda raketne industrije.
Griffin je nakon toga postao šef NASA-e i osigurao Musku onu veliku priliku koju je vrebao. Godine 2006. NASA je Spacex-u - proizvođaču koji do tad nije lansirao letjelicu - naručila program raketnog razvoja vrijedan 396 milijuna dolara što je, prema Griffinovim riječima, bilo "veliko kockanje". Do 2008. SpaceX je došao u tešku situaciju te nije mogao isplaćivati plaće. Tvrtku je tad spasio neočekivani NASA-in ugovor vrijedan 1,6 milijardi dolara za usluge komercijalnog prijevoza tereta.
Musk je također privukao pozornost kada je (naizgled) priznao da je surađivao s vladom SAD-a na svrgavanju bolivijskog predsjednika Eva Moralesa, koji nije pristajao otvoriti zemlju stranim korporacijama željnim iskorištavanja tamošnjih rudnika litija. Umjesto toga, predložio je razvoj suverene tehnologije kako bi se radna mjesta i profit zadržali unutar zemlje. U studenom 2019. svrgnut je državnim udarom ekstremne desnice uz potporu SAD-a, a nova vlada je brzo pozvala Muska na razgovore. Kada su ga na Twitteru upitali je li umiješan u Moralesovo svrgavanje, odgovorio je: "Mi ćemo udariti na koga god želimo! Pomirite se s tim."
Osim milijardi u državnim ugovorima, Muskove tvrtke su primile i sličan iznos u javnim subvencijama i poticajima. Tu svakako prednjači Tesla, koja ima velike koristi od složenih međunarodnih pravila oko proizvodnje električnih vozila. Naime, u nastojanju da smanje emisije ugljika, vlade diljem svijeta uvele su sustav kredita za ekološka vozila, pri čemu određeni postotak proizvodnje svakog proizvođača moraju biti vozila s nultom emisijom. Pošto Tesla proizvodi samo električne automobile, ovaj sustav joj omogućuje da proda svoj višak kredita, što joj donosi milijarde dolara godišnje.
Muskova tvrtka također je dobila značajnu potporu vlade u svojim ranim fazama, primivši zajam od 465 milijuna dolara s niskim kamatama od Ministarstva energetike 2010. Tesla je u stanju i licitirati lokacijom svojih pogona, kako bi dobila što više besplatnog novca. Tako joj je 2020. Austin dao više od 60 milijuna dolara poreznih olakšica za izgradnju tvornice kamiona, što je bila sitnica u usporedbi sa 750 milijuna dolara za izgradnju solarne elektrane kraj Buffala. Između 2015. i 2018. Musk je platio manje od 70.000 dolara saveznog poreza na dohodak.
Stoga, dok se 50-godišnjak predstavlja kao znanstveni genij, što mu je priskrbilo legije obožavatelja diljem svijeta, pažljiviji pregled njegove karijere pokazuje da je svoje bogatstvo zaradio na puno ortodoksniji način; najprije time što se rodio bogat, a zatim postao i dot-com milijarder. Osim toga, Musk je ključni kotačić u stroju američkog carstva, koji dopušta Washingtonu da špijunira, bombardira ili vrši državni udar kad god želi. Zbog toga je tolika histerija, i pozitivna i negativna, oko njegove kupnje Twittera u tijeku jednostavno neupućena. Naime, Musk nije križarski pobunjenik koji izaziva establišment - on je njegov sastavni dio.