Republika Hrvatska je dužna štititi vanjsku granicu Schengenskog prostora, a imajući u vidu broj migranata na zapadno-balkanskoj ruti za pretpostaviti je da će se migracijski pritisak na vanjsku granicu nastaviti. Ta činjenica nije ni na koji način povezana sa ulaskom Hrvatske u Schengen a dio vanjske granice koji je, sukladno analizi, izložen najvećem migracijskom pritisku i to će i ostati, jest sjeverni i sjeverozapadni dio kopnene granice s Bosnom i Hercegovinom.
Odgovor je to Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske o novoj-staroj ulozi i obvezama policije nakon ulaska Hrvatske u prostor Schengena. Dodatni povod upitu bilo je nedavno nasukavanje napuštenog broda za kojeg se opravdano pretpostavilo da su ga koristili te negdje na pučini Jadrana napustili ilegalni migranti s područja Bliskog ili Srednjeg istoka. Tu je pretpostavku potvrdio i MUP: nasukano plovilo u Brni na Korčuli vjerojatno su koristili migranti, ali su ga napustili prije ulaska u teritorijalno more RH, s obzirom na to da radarski trag objekta pokazuje da je ono plutalo bez pogona i u teritorijalnom moru RH se nije doticalo drugih plovila.
Na upit što pretpostavljaju kako će se na odluku migranata da izaberu ulazak u Europsku Uniju preko granice Hrvatske odraziti priče koje, kako smo čuli, među njima kolaju kako ”hrvatska policija više ne primjenjuje tzv. push back- metode nego migrantima izriču mjere udaljenja u roku tjedan dana”, iz Uprave za granicu MUP RH su nam ustvrdili kako ”hrvatska policija nikada nije primjenjivala push back- metode, već zaštitu granice sukladno članku 13. Zakonika o schengenskim granicama, što će i nadalje činiti. Način postupanja policije prema migrantima je propisan Zakonom o strancima koji je usklađen s Direktivom o povratku te Zakonom o međunarodnoj i privremenoj u zaštiti- ustvrdili su iz spomenute Uprave za granicu te dodali kako se ”sukladno navedenim propisima, prema svim migrantima zatečenima na vanjskoj granici te migrantima koji izraze namjeru za međunarodnu zaštitu, provodi postupak identifikacije i registracije koji uključuje uzimanje otisaka prstiju za EURODAC te, ako migranti nastave putovanje prema drugim državama članicama, bit će vraćeni u Republiku Hrvatsku u readmisijskom ili dublinskom postupku”. A migrantima koji ne izraze namjeru za međunarodnu zaštitu u pravilu se izdaje se rješenje o povratku s rokom za dragovoljni odlazak iz EGP-a”. Inače, za manje upućene čitatelje recimo i to kako ”EURODAC”, odnosno European Asylum Dactyloscopy Database predstavlja bazu podataka otisaka prstiju Europske unije za identifikaciju osoba-tražitelja azila i svih osoba koje neregularno prelaze granicu.
