StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetRazlog za zabrinutost

Infektolog Goran Tešović: Čak ni najzaraznije varijate korone nisu bile toliko zarazne kao ospice... Imam poruku za one koji misle da će ih kolektivni imunitet zaštititi

Piše DV/PSD
3. svibnja 2022. - 13:10

I u Hrvatskoj je vjerojatno među djecom bilo slučajeva bolesti akutnog hepatitisa koja zabrinjava WHO samo se to nije moglo sa sigurnošću utvrditi, kazao je infektolog Goran Tešović za N1.

- Mi smo možda imali jednog bolesnika s povoljnim kliničkim tijekom. Imali smo 4-godišnjeg dječaka koji je imao hepatitis. Nije isključeno da je bio ovaj oblik, ali mi nemamo dokaza etiologije. Ne mogu biti siguran je li to jedan od hepatitisa ili neki drugi. Sad je već više od 100 slučajeva u Europi. Zabrinjavajuće je da oko 10 posto slučajeva progradira prema nekrozi i obveznoj transplantaciji. Što se tiče uzročnika, ima nekoliko hipoteza, ali nemamo potvrdu što je uzročnik. Spominjao se adenovirus koji je uzročnik proljeva kod djece, ali to je tako čest virus da nije iznenađenje što je utvrđen i u tim slučajevima. Ako je zaista posrijedi neki živi uzročnik, onda, s obzirom na stupanj razvoja dijagnostike, pitanje je dana kad će etiologija biti utvrđena.

Virusne bolesti su problem koji još uvijek nije riješen. Za jedan nemali broj virusnih volesti ne postoji učinkovita antivirusna terapija. Mi za hepatitis A znamo desetljećima i za njega ne postoji nikakav lijek, kao što ne postoji ni učinkovit lijek protiv covida-19. Takvih primjera ima koliko hoćete. Postoje bolesti za koje postoje učinkoviti lijekovi. Virusi se lako šire u populaciji i sigurno će predstavljati značajan problem još godinama i godinama.

Tešović je istaknuo i kako je hepatitis A praktički bio endemska bolest u Hrvatskoj.

- Podučavali smo studente da je to bolest koja je indikator higijenskog i socijalnog stanja nacije. Ako ste čisti i imate izvore čiste vode, to je bolest koje nema u naciji. Kod velike većine oboljelih je tada bolest bila bez simptoma i nisu ni išli kod doktora, to im je pružalo zaštitu i imunost. Onda je s poboljšanjem higijenskih uvjeta nestala. Nije je bilo i generacije nemaju imunost. Sad je rezervoar potencijalno prijemčljivih velik, ako se bolest uveze izvana. Ljudi putuju, oni donesu taj virus, on se počne širiti… Širi se direktnim kontaktom. Brojevi koje imamo sad su značajno manji od onih koje smo imali prije 25, 30 godina.

Na pitanje očekuje li porast oboljelih od hepatitisa A, Tešović je odgovorio "vjerojatno da"...

- Inkubacijsko razdoblje za hepatitis A je relativno dugačko, može trajati i 60 dana. Značajan broj osoba koje su ovaj čas zaražene imaju minorne ili nikakve simptome. Oni imaju simptome onoga što smo nekad zvali zarazana žutica, nisu žuti pa normalno žive. Pitanje je koliko sad imamo zaraženih i koliko će ih biti. Mi detektiramo samo one koji traže liječničku pomoć i njihove najbliže kontakte.

WHO upozorava i na porast slučajeva ospica.

- Ospice su bolest s najvećim potencijalom širenja. Jedna zaražena će zaraziti najveći broj osoba. I najzaraznije varijate korone su bile manje zarazne od ospica... Devedesetih smo imali zadnju domicilnu epidemiju, iako ni za nju nisam siguran da je bila domicilna ili importirana iz Bosne. Imali smo još nekoliko importiranih epidemija, ali nije bilo više do 250 oboljelih ni u jednom slučaju. Ključno je reći, ako niste preboljeli i ako niste cijepljeni, onda niste zaštićeni. Kolektivna imunost je utjeha za one koji misle da će ih cijepljenje drugih zaštititi, no to se neće dogoditi - kazao je Tešović za N1.

02. svibanj 2024 04:23