‘Gorko im‘ počela 2024. Evo koje će općine na dubrovačkom području profitirati od vikendaša, a koje će uvažiti djedovinu

Umjesto donedavnih 1.99 eura po četvornom metru vlasnici vikendica taj će gust ove godine plaćati pet eura! Izmjenom Zakona o lokalnim porezima povećan je raspon u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice, i to od 60 centi do pet eura po četvornom metru, dok je dosadašnji maksimalni iznos bio dva eura. Koliko će taj porez iznositi ove godine, ovisi o odlukama lokalne samouprave, no u Dubrovniku i većini drugih turističkih mjesta on je podignut na zakonski maksimum, pet eura po četvornom metru godišnje.

Već smo pisali kako je na području Grada Dubrovnika tijekom  2022. godine izdano je 660 rješenja za porez na kuće za odmor, od čega je gradski proračun  ostvario prihod 90.000 eura, a sukladno tom broju rješenja na ime poreza na vikendice uz cijenu od 5 eura po kvadratu u gradski proračun Dubrovnika ove godine će se  sliti 226.130 eura.  Za veliki Dubrovnik nisu to veliki prihodi naročito, što se gotovo svaki objekt registriran kao vikendica za odmor iznajmljuje i turistima budući su gradski prihodi od turističkog paušala znatno veći.  Za vlasnike vikendica makar ih i iznajmljivali, toliko poskupljenje zagorčat će uživanje u njima. Iznajmljivačima u Dubrovniku će  iznositi jednako svoti godišnje obveze paušalnog poreza za dvije postelje i jedan pomoćni krevet, ako je riječ o povijesnoj jezgri gdje je i cijena noćenja najviša.

Veliki je to prihod međutim,  kada su u pitanju male općine u Dubrovačko neretvanskoj  županiji koje imaju veliki broj vikendica kako je to primjerice na  Pelješcu. U Općini Orebić više je od tisuću vikendica, a samo na području male općine Janjina čak je 700 objekata, više nego stanovnika.  Načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović objašnjava kako se općina od ove godine odlučila na maksimalan porez na vikendice koje se također mahom iznajmljuju turistima,  ali ipak u dvije zone plaćanja ovisno o stanju infrastrukture. Sličnim načelom vodile su se i druge pelješke i korčulanske općine.  Grad Korčula povećao je tu stopu porezna sto posto pa ona sada iznosi 4 eura, a Vela Luka je donijela odluku da se porez naplaćuje po tri eura za metar četvorni vikendice.

 – Vlasnici vikendica gdje je slabije razvijena komunalna infrastruktura, Osobjava, Popova Luka, Zabreže oni će plaćati 4 eura po metru, a drugi pet.  Od ove godine  sasvim je jasno da svi iznajmljivači moraju plaćati oba poreza, porez na vikendice i paušalni porez na iznajmljivanje po krevetu, jer je nekoliko godina vrijedilo suprotno tumačenje Porezne uprave da se ne plaćaju dva poreza na istu nekretninu. Sada će se zadužiti svi objekti i povećati prihodi općine. Imamo oko 700 objekata i prihod proračuna je planiran na 200.000 eura za 2024. godinu – kaže načelnik Janjine Vlatko Mratović.

Mnogi domaći ljudi rodom s Pelješca tamo imaju nekretnine, naslijeđene ili izgrađene na djedovini. Slično je i u Dubrovačkom primorju gdje upravo radi toga nisu podignuli porez na vikendice na zakonski maksimum. Načelnik Primorja Nikola Knežić kaže kako je porez na vikendice supstitut komunalnih naknada i drugih prihoda lokalne zajednice od ljudi koji ovdje ne borave, a za održavanje svega što koriste.

 – Mi smo porez po metru četvornom podignuli na 2,4 eura, mada su mnoge druge općine išle na maksimalan iznos. Imamo puno  ljudi domaćih koji u Primorju imaju kuće, manje objekte, a u konačnici ni ova cijena im nije jeftina, pa nismo htjeli pretjerivati. Išli smo logikom i ljudski da netko ima đedovu kuću u Primorju, a da ga mi sada ne ‘oderemo‘ porezom, a ne  možemo ih ni osloboditi poreza jer to zakonodavac nije predvidio. I ovaj porez na sto kvadrata izlazi vlasnika 240 eura godišnje -  govori Knežić. - U Njemačkoj je to na primjer brutalan porez, 2,5 eura mjesečno po ‘kvadratu‘, a zato oni i nemaju puno nekretnina  i zato Nijemci iznajmljuju svoju drugu nekretninu studentima, podstanarima da bi bila stambena  nekretnina i da bi plaćali manje – govori Knežić.  Dodaje kako ni paušalna davanja za iznajmljivanje nisu velika obzirom koliko novaca jedna nekretnina može zaraditi u turizmu: - Neki  turist plati primjerice 400 eura  noćenje, a od toga euro i pol 1,5 turističke pristojbe za lokalnu zajednicu koja održava ulice, čistoću, plažu, park... K tome još i vanjsku zabavu jer se hotelske kuće sve manje  uključuju u kulturnu ponudu mjesta, nego gosti koriste javne sadržaje – kaže Knežić.   

 On je mišljenja kako bi jedinicama lokalne samouprave trebalo unutar države preraspodijeliti i dio porezne presije iz PDV-a, a da lokalni porezi ipak budu u drugom planu.  No to je, dodaje,  nešto što će vremenom doći na red, jednako kao i porez na imovinu.