Goran Simić iz BiH je uhvatio šarane i amure od 30 do 33,8 kg, piše Crna kronika BiH.
Amur je također jedna vrsta šarana (Ctenopharyngodon idella), zovu ga i indijski šaran. Inače je slatkovodna riba koja pripada obitelji Cyprinidae. Nastanjuje tekućice i jezera Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije...
Amur ima vretenasto tijelo pravilne građe. Izgledom je dosta sličan klenu. Čelo mu je dosta široko, te ima velike ljuske. Leđa su mu zelenkasta, bokovi tamniji, a trbuh svjetliji. Leđna i repna peraja su tamnije, a ostale svjetlije. Neki primjerci amura mogu narasti preko metra dužine i 30 kg, piše Wiki.
Amur ili indijski šaran potječe iz rijeke Amur u sjevernoj Aziji, odande je donesen u Europu. Zbog svoje prehrane amur se koristi i za čišćenje stajaćih voda. Amur je kod nas uobičajeno stanovnik stajaćica, ali ga se može naći i u rijekama. Amur je biljožder te se ljeti najčešće može naći na mjestima obraslim vodenim biljem, zimi se povlači u najdublje dijelove vode.
Hrani se vodenim biljem: trskom, mrijesnjakom, vodenom lećom, žabokrečinom, vodenom kugom, rogozom, a jede travu i djetelinu, ako mu se dade. Pravi je biljožder koji brzo raste. Amur pojede dnevno mnogo vodenog bilja, gotovo toliko koliko je težak. Često ga upotrebljavaju u ribnjacima i za "čišćenje" obraslih vodenih površina.
A ‘obični‘ šaran?
Šaran (Cyprinus carpio) riba je iz porodice Cyprinidae. Ima produljeno, debelo tijelo potpuno prekriveno ljuskama. Masivna se glava završava ustima s četiri brka, a usta može produljiti u obliku cijevi kojom šaran pretražuje i usisava hranu s dna. Jedina leđna peraja ima na početku nazubljenu i veoma oštru zraku.
Prema staništu, boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima, a postaje svjetlija s bakrenim odsjajima po bokovima te završava više ili manje svijetlim trbuhom.
Šaran više voli vode stajaćice ili rijeke sporijeg toka, koje se ljeti jako zagriju. Posebno su mu drage vode bogate vodenom vegetacijom, a podnosi maleni postotak otopljenog kisika u vodi. U prvim godinama života šarani rado žive u plovi, ali kada ostare veći primjerci pribjegavaju samotnjačkom životu.
Aktivnost šarana je i noćna i dnevna, ali je u svakom slučaju povezana s temperaturom vode. Ako je voda hladna, šaran ograničava svoje kretanje i prehrambenu aktivnost i troši sve manje energije.
Šaranovo tijelo može biti veliko od 50 do 100 cm, a može živjeti i do 30 godina života.
Tijekom cijeloga života, šarani se hrane ličinkama, kukcima, mekušcima, ali i različitim raslinjem kao što su biljne mladice, sjemenke, korijenje... Neprestano pretražuju taloge do dubine koja zna prelaziti 20 cm. Mladi se hrane planktonom, a stariji mogu, ako treba, postati i grabežljivci.
Šarani su sposobni ustima formirati oblik cijevi kojom tada pretražuju taloge i kopaju po mulju, navodi Wiki.
