Kako je nedavno najavio Andrej Plenković, premijer Vlade RH, u Hrvatskoj bi se uskoro mogle početi popuštati mjere uvedene zbog pandemije koronavirusa, donosi Slobodna Dalmacija.
To svoje razmišljanje premijer Plenković je potkrijepio brojkama dnevno novooboljelih od COVID-a 19, koje su u Hrvatskoj u velikom padu. Ako se pad novooboljelih nastavi, uskoro bismo se mogli početi vraćati normalnijem životu.
- Istina je, Hrvatska ima izvanredne brojke kada je u pitanju pad broja novooboljelih osoba, a ujedno ima i vrlo dobre brojke kada je u pitanju cijepljenje populacije. No, nikako se ne smije dogoditi da se mjere počnu ublažavati prerano jer bi to ponovno dovelo do nekontrolirana širenja.
Dakle, Hrvatska može početi ukidati mjere kada na tjednoj razini bude imala manje od 15 novooboljelih na 100 tisuća stanovnika, što znači da bi ukupna tjedna brojka novooboljelih u Hrvatskoj za popuštanje mjera trebala biti ispod 615 novooboljelih. Odnosno, ta bi brojka na dnevnoj razini trebala biti 2,1 oboljeli (15 podijeljeno sa sedam dana u tjednu) na 100 tisuća stanovnika - kazuje prof. dr. sc. Andrej Trampuž, slovenski liječnik, specijalist infektologije i interne medicine, šef odjela za kiruršku infektologiju bolnice "Charite" u Berlinu.
Virus u bocu!
Inače, ta je bolnica po njemačkom časopisu Focus proglašavana od 2012. do 2020. najboljom njemačkom bolnicom. Prestižni američki časopis Newsweek bolnicu "Charite" proglasio je najboljom europskom bolnicom i petom u svijetu.
Ako znamo da Hrvatska ima 4,1 milijun stanovnika, to bi značilo da brojku od 2,1 (dnevno novooboljeli) moramo pomnožiti sa 41 (41 puta 100 tisuća stanovnika) kako bismo dobili brojku novooboljelih u jednom danu ispod koje bismo mogli početi ukidati mjere.
- Da, upravo tako. To znači da bi se mjere mogle početi popuštati onog trenutka kada Hrvatska bude dnevno imala manje od 86 novooboljelih. Tada bi se Hrvatska mogla početi "sramežljivo" otvarati.
Da plastično pojasnim. Nedavno smo rekli kako virus treba staviti u bocu i tu bocu zatvoriti kako bi se smanjilo širenje virusa. Hrvatska je uspjela virus staviti u bocu i kada bi sada otvorila tu bocu, taj bi virus ponovno izašao vani i nekontrolirano se širio. Zbog toga bocu treba držati zatvorenom, još smanjiti brojke novooboljelih i onda se početi vraćati normalnijem životu - kazuje dr. Trampuž.
Zanimalo nas je kakva je situacija u Njemačkoj?
- Evo, kod nas u Njemačkoj brojke su također u opadanju, ali mi smo od jučer uveli još strože mjere, za cijelu Njemačku, jer te brojke želimo još dodatno smanjiti. Tako će, recimo, u javnom prijevozu, svi na licu morati imati zaštitne maske FFP 2 jer one štite 95 posto od virusa, dok one "obične" kirurške štite oko 70 posto ili manje - kazuje dr. Trampuž.
Dr. Andrej Trampuž sa svojim mladim timom suradnica iz berlinske klinike 'Charite', jedne od najboljih svjetskih bolnica
Nedostaje cjepiva
U Njemačkoj je, kao i u Hrvatskoj, cijepljenje u punom zamahu.
- Da, međutim, žalosni smo što ne možemo cijepiti i više ljudi. Mogli bismo, koliki je interes, u Njemačkoj cijepiti dnevno i do 10 puta više ljudi nego što sada radimo. Međutim, nedostaje cjepiva, ali nedostaje ga svugdje u svijetu i to smo od početka znali da će se dogoditi. Upravo zato, jer na tržištu nedostaje cjepiva, moraju se prvo cijepiti bolesni i stariji ljudi, medicinski djelatnici u COVID centrima, odnosno oni koji su najugroženiji - kazuje dr. Trampuž.
Naš je sugovornik u hrvatskim medijima pročitao da su se u Hrvatskoj cijepili i političari, kako oni na vlasti, tako i oni iz oporbe.
- To je pogrešno i takva poruka narodu je pogrešna. Poštujem ako se cijepio neki političar jer je teško bolestan ili ako spada u najrizičnije skupine stanovništva. Onda se trebao cijepiti.
No, ako je političar zdrav i ako ne pripada nekoj ugroženoj skupini, svojim cijepljenjem šalje pogrešnu poruku. Pa nisu oni važniji od nekog drugog tko je bolestan ili star. Ako su htjeli poslati poruku narodu da se treba cijepiti, morali su otići u domove za starije i nemoćne i tamo stajati uz štićenike tih domova dok se ti štićenici cijepe. To bi bila pravilna poruka. U Njemačkoj se, koliko ja znam, nije cijepio nijedan političar jer bi znao da bi na taj način izgubio povjerenje ljudi, onih istih ljudi koji su njega izabrali i za koga ti političari moraju raditi - kazuje dr. Trampuž.
Čekam red...
Na kraju nas je zanimalo je li se i naš sugovornik cijepio.
- Još nisam, na mene još uvijek nije došao red. Čim dođem na red, cijepit ću se. Prednost imaju oni kolege liječnici, medicinske sestre i nemedicinsko osoblje koji su svaki dan u neposrednom kontaktu s oboljelima od COVID-a 19, odnosno oni koji rade u COVID centrima. Tek tada na red dolaze ostali medicinski djelatnici - zaključuje prof. dr. sc. Andrej Trampuž, donosi Slobodna Dalmacija.
MUTACIJE VIRUSA
Cjepivo djeluje i na nove sojeve
U svijetu su se pojavila nova tri soja, koja su zabrinula svjetsku javnost. Soj iz Velike Britanije, Brazila i Južoafričke Republike. Radi li se o različitim mutacijama virusa i jesu li te mutacije opasnije od prvotnog koronavirusa?
- U pitanju su sve različiti sojevi. Oni se jako brzo šire i moguće je da se puno brže prošire po cijelom svijetu. Možda je neki od tih sojeva već i u Hrvatskoj ili Njemačkoj.
Međutim, to ništa ne mijenja na stvari. Cjepivo djeluje i na ove mutacije, a mutacija će biti i dalje. I ne trebamo njima pridavati toliko pažnje. Trebali bismo se zabrinuti onog trenutka kada cjepivo ne bi djelovalo na neku mutaciju. E, to bi onda bio znak za uzbunu. I upravo i zbog toga, da se ne bi pojavila neka nova mutacija na koju cjepivo ne bi djelovalo, jer koronavirusa ima jako puno po svijetu, moramo držati situaciju pod kontrolom i ubrzati cijepljenje - kazuje dr. Trampuž.
DALEKO SMO JOŠ...
Broj zaraženih sada je 520
Da je Hrvatska od 28. studenog prošle godine, kada je dnevno znala imati više od četiri tisuće oboljelih, do danas postigla izvrsne rezultate u suzbijanju pandemije, najbolje govore brojke. Tada nam je dr. Trampuž rekao da bi Hrvatska, kako bi koliko-toliko kontrolirala situaciju oko COVID-a, trebala dnevno imati najviše 285 novozaraženih (50 tjedno na 100 tisuća stanovnika), a imala je više od četiri tisuće dnevno novooboljelih, što je tada bilo 14 puta više.
Sada, s ponedjeljka na utorak, u Hrvatskoj je broj novooboljelih 520 (testirano 6259 osoba), što je nešto više od 8,3 posto testiranih tog dana.
Dan prije, s nedjelje na ponedjeljak, zabilježena su 174 novooboljela, ali je bilo i manje testiranih.