Ni nakon skoro četiri mjeseca krvavih borbi u Ukrajini ratu se ni blizu ne nazire kraj, bojišnica se proteže na više od 1000 kilometara, a žrtve, i civilne i vojne, su ogromne. Istodobno svjetske naslovnice imaju sve manje udarnih vijesti iz Ukrajine, zamor od rata prijeti smanjivanju spremnosti za pomoć, a mnogi analitičari tvrde kako prave bitke zapravo tek počinju.
Europska solidarnost do sada se pokazala silno velikom, međutim, isto je tako očito da je jedinstvo oko rata u Ukrajini ugroženo jer europski lideri sve više zagovaraju mirno rješenje po cijenu teritorijalnih ustupaka, a javnost sve manje prati ukrajinske patnje. Njihov fokus interesa prebacuje se s bojnog polja na brige o troškovima života koji enormno rastu. Potvrđuju to i ankete provedene u deset europskih zemalja, gdje se jasno vidi produbljivanje podjela između građana koji žele brzi završetak rata i onih koji žele vidjeti Rusiju kažnjenu za njihova zlodjela, donosi Slobodna Dalmacija.
Veliki istraživanje provedeno u Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj i Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da je podrška Ukrajini i dalje visoka, ali da su se ratne preokupacije premjestile na druge posljedice sukoba.
'Europljani su dosad iznenadili Putina, i sebe, svojim jedinstvom, ali sada dolaze veliki stresovi – ocijenio je Mark Leonard, koautor izvješća Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) o promjeni stava prema ruskoj invaziji.
Britanski Guardian piše kako je istraživanje pokazalo da unatoč snažnoj potpori Ukrajini, mnogi glasači u Europi žele da rat završi što je prije moguće - čak i ako to znači da Ukrajina gubi teritorij.
Ispitanike u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj najviše brinu troškovi života i cijene energije, dok su ispitanici u Švedskoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj najviše zabrinuti zbog prijetnje nuklearnim ratom. Kako se sukob odugovlači i troškovi rastu, vlade će sve biti sve više prisiljene 'uravnotežiti težnju za europskim jedinstvom s mišljenjima koja se razilaze i unutar i među državama članicama', smatraju autori istraživanja, ukazujući na 'sve veći jaz između stajališta mnogih vlada i javnog raspoloženja u njihovim zemljama'.
Jaz između tabora "mira" i "pravde" mogao biti jednako štetan kao onaj između vjerovnika i dužnika tijekom krize eura.
Anketa pokazuje gotovo univerzalnu europsku potporu Ukrajini, a 73 posto ispitanika u deset zemalja okrivljuje Rusiju za rat. Više od 80 posto ispitanika u Poljskoj, Švedskoj, UK (83 posto) i Finskoj (90 posto) smatra Rusiju odgovornom, a u Italiji (56 posto), Francuskoj (62 posto) i Njemačkoj (66 posto). Jednako tako Rusiju drže najvećom preprekom miru.
Građani nemaju dileme oko toga da bi vlade trebale prekinuti gospodarske i kulturne odnose s Moskvom, a ogroman dio - koji se u Poljskoj penje na 71 posto - također se zalaže za potpuni prekid diplomatskih odnosa.
Većina je stava da treba smanjiti ovisnost o ruskoj energiji, čak i na račun klimatskih ciljeva EU-a, sugerirajući javnu potporu novom krugu sankcija. Najglasniji su tu Finci s podrškom od 77 posto.
Međutim, istraživanje ECFR-a pokazalo je i posve jasnu podjelu između Europljana koji žele mir što je prije moguće (35 posto u 10 zemalja) i onih koji žele pravdu – definiranu kao vraćanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i pozivanje Rusije na odgovornost (22 posto).
Antiruske osjećaje, ali i strahove od veće ratne eskalacije, ima 20 posto anketiranih, s velikim razlikama među zemljama.
Osoba koje se bespogovorno zalažu za mir i vjeruju da će Ukrajini biti gore nego Rusiji nakon rata najviše je u Italiji (52 posto), dok je u Poljskoj najviše onih koji žele kaznu i osvetu (41 posto).
Građani koji smatraju da Rusija mora ispaštati ujedno podržavaju prekid gospodarskih, diplomatskih i kulturnih veza, dok većina onih koji su za mir podržavaju samo prekid gospodarskih veza.