Enormni val poskupljenja iznenadio je sve, pa čak i Vladu, a jedini predviđeni lijek je trebao biti - moralni kodeks trgovaca!? To je kao da limunadom idete liječiti upalu pluća

Dvojno iskazivanje cijena i kodeks dosad su bila jedina oružja kojima se naša Vlada odlučila boriti protiv neopravdanih povećanja cijena zbog konverzije, a trećeg dana života eura u Hrvatskoj, kada je postalo jasno da poskupljenja nisu izolirani slučajevi, počelo se spominjati crne liste, zamrzavanje širokog spektra cijena...

Etički kodeks, kao i dvojno iskazivanje cijena, slaba su brana za Nijagaru poskupljenja i vrlo vjerojatno mačku o rep možemo privezati ono što su nam prošle godine stalno ponavljali iz Vlade – da zbog eura ne bi trebale skakati cijene i da je kod sedam zemalja koje su uvodile euro, u prvoj godini efekt na inflaciju iznosio od 0,2 do 0,4 postotna boda, piše Slobodna Dalmacija.

‘Neće biti štete‘

Ponavljali su nam i da građani ne bi trebali biti na šteti zbog uvođenja eura. Život ih je demantirao pa je u utorak ministar gospodarstva trgovačkim lancima poručio da je gorivo pojeftinilo, a cijene nisu pale, da je zbog Vladine intervencije struja 60 posto jeftinija nego u Sloveniji, pa ih pita gdje su pojeftinjenja i još dodaje kako svi kažu da nisu poskupjeli, a stanje na policama trgovina govori drukčije.

Čini se da je Vladu ponešto zateklo poskupljenje, o kojima nam je prof. dr. Drago Jakovčević rekao da su sve to neopravdana poskupljenja.

– Sve su to neopravdana poskupljenja. Pio sam kavu po 10 kuna, a u ponedjeljak je bila u istom kafiću 1,50 eura, znači poskupljenje je 15 posto. Treba podržati Vladu u svemu onom što čini da bi zaustavila poskupljenja pa i u porezu na ekstraprofit. Ekstraprofit je svaki rast cijena za više od stope inflacije.

Hrvatska je i prije prelaska na euro, podizanjem cijena koje nisu pratile porast troškova u poslovanju niti su pratile porast troškova energenata i svih problema koje je uzrokovao rat u Ukrajini, postala zemlja za bogate, a ne za nas domicilne Hrvate. To je tragedija – ističe prof. dr. Jakovčević. Kaže da treba uzeti bilo koju košaricu, u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, svi imaju niže cijene i bolje plaće.

– Uz red smo zemalja s najnižim plaćama, Rumunjske i Bugarske, a imamo više cijene od drugih. Imamo više cijene i od Nijemaca koji imaju prosječnu plaću od 3000 eura, a Hrvati niti 1000 eura, a medijalna je plaća ispod 800 eura. Ne može se živjeti. Treba postaviti pitanje zašto poduzetnik u Sloveniji plaća tisuću eura više svog radnika nego takav isti poduzetnik u Hrvatskoj. Neka na to Vlada da odgovor – upozorava prof. dr. Jakovčević.

Ma kakve liste...

Koje će oružje potegnuti Vlada, još se ne zna, spominju se crne liste koje Hrvatskoj inače nisu mrske pa imamo crne liste onih koji ne plaćaju porez, poslodavaca neisplatitelja plaća... Te liste srama nisu sramotne samo za one koji se nađu na njima, premda neki nemaju ni mrvice srama i cijeli bi život mogli biti na takvim listama, sramotne su za one koji ih objavljuju jer njima govore da nisu uspjeli obaviti svoj posao.

Čine se nešto jačim oružjem od kodeksa, moralnog čina trgovaca i poduzetnika koji su pristupanjem kodeksu obećali da neće neopravdano podizati cijene zaokruživanjem naviše i zato su dobili pripadajuću markicu, odnosno logotip. Tako smo se moralnim markicama odlučili tući s nemoralnim poskupljenjima, a to je kao da smo se limunadom odlučili boriti protiv upale pluća.

U zemlji je 144 tisuće poduzetnika, a među njima je samo trgovaca na malo više od 9100. U etičkom je kodeksu trenutačno 1021 poduzetnika, tvrtki, trgovaca, banaka... Što je s onima koji nisu u kodeksu? Znači li to da ih boli briga za odgovorno zaokruživanje cijena ili im je jednostavno puna kapa takvih projekata koji su u startu osuđeni na propast?

Prošle smo godine doživjeli golema poskupljenja koja nisu zabilježena još od inflacije iz ranih devedesetih godina prošlog stoljeća. Kruh, mlijeko, ulje, šećer, masti i drugi prehrambeni artikli poskupljivali su lani po 30 i 40 posto u odnosu na godinu prije, a inflacija se unatoč svim prognozama nije smanjila do kraja godine, nego je nastavila rasti pa je u prosincu iznosila 13,5 posto na godišnjoj razini i bila najveća u cijeloj godini.

Vladin veliki korak

Bilo je svakakvih poskupljenja, opravdanih i neopravdanih, neki su dizali cijene jer ih i drugi podižu i pitanje je koliko je Vlada mogla napraviti. Učinila je velik korak kada je prošlog proljeća spustila PDV na hranu, ali su cijene tek kratko predahnule i onda nastavile s rastom. Vlada je najviše učinila s cijenama koje građani plaćaju tvrtkama koje su u državnom vlasništvu pa je tako uspješno zamrznula cijene struje.

Za sada je Vlada poslala poruku trgovcima. Oni su na potezu, a mi možemo samo nastojati nemoguće: jeftinije proći u ovom svijetu koji je postao pretežak za one čije su plaće i tisuću eura, a kamoli za one koji su plaćeni stotinama eura.