Situacija u Izraelu toliko je ozbiljna da ne bi bilo suviše dramatično reći da se radi o jednoj od najvećih političkih kriza od osnutka države. Stotinama tisuća prosvjednika, koji već tjednima neredima vrše pritisak na ultrakonzervativnu vladu Benjamina Netanyahua da odustane od kontroverzne reforme pravosuđa, ove je subote pristigla podrška ministra obrane Yoava Gallanta, zbog čega ga je premijer već u nedjelju razriješio dužnosti.
Samo nekoliko sati nakon što je iz ureda premijera stigla štura obavijest o Gallantovoj smjeni, izraelski gradovi postali su poprište najdramatičnijih prosvjeda u povijesti te demokracije. Ogorčeni građani palili su autoceste, blokirali ključnu infrastrukturu, a u Jeruzalemu su prosvjednici uspjeli probiti zaštitne barikade čija je zadaća bila zaštititi sigurnost rezidencije izraelskog premijera. Do ponoći su dekani vodećih istraživačkih sveučilišta najavili kako do daljnjega zatvaraju svoje institucije i pridružuju se otporu, najveći sindikat radnika Hisadrut za ponedjeljak je najavio generalni štrajk, a ostavku je promptno podnio i generalni konzul Izraela u New Yorku Asaf Zamir, prenosi Jutarnji.hr.
Velike podjele
- Podjele koje se šire našim društvom penetrirale su i u izraelske snage obrane zbog čega je u pitanje dovedena i nacionalna sigurnost države – rekao je Gallant u televizijskom obraćanju ovoga vikenda, čime je neslužbeno potvrdio kako sve veći broj rezervista, koji su ključni faktor izraelske zračne obrane, iz solidarnosti prema otporu protiv reforme pravosuđa odbija pozive na vojne vježbe, što nije zanemariva informacija ako se u obzir uzme činjenica da upravo o njihovom angažmanu ponajviše ovisi operativni kapacitet zemlje koja je gotovo uvijek u sukobu.
Netanyahu, koji je umjerenog Gallanta angažirao u pokušaju uvjeravanja zapadnih saveznika da njegova nova vlada neće skrenuti "baš toliko" u desno, svom je sad već bivšem ministru obrane najviše zamjerio što se nije više potrudio suzbiti pobunu među rezervistima.
- Svi se zajedničkim snagama moramo suprotstaviti otporu koji se javlja u vojsci – stoji u kratkoj izjavi premijera na društvenim mrežama, nakon koje više nije želio komentirati situaciju u zemlji.
Netanyahuova je odlučna smjena prvog ministra koji se usudio istupiti protiv prijedloga reforme pravosuđa samo još jedan u nizu dokaza kako je novi-stari premijer Izraela pod svaku cijenu odlučio već ovoga tjedna finalizirati njezinu prvu fazu i tako omogućiti izvršnoj vlasti, na čijem je on čelu, veću kontrolu u odabiru sudaca Vrhovnog suda.
Što Netanyahu zapravo želi postići reformom pravosuđa?
Riječ je o zakonskom prijedlogu koji, da bi stupio na snagu, mora proći tri runde glasanja u izraelskom parlamentu Knessetu. Jedan od najvažnijih elemenata njegovog reformskog paketa odnosi se na promjene sastava odbora koji je zadužen za imenovanje sudaca. Netanyahu želi vladajućoj većini u parlamentu, dakle svojoj stranici i koalicijskim partnerima, omogućiti da imaju većinu u dotičnom odboru, a samim time i da odlučuju o imenovanju sudaca.
S jedne strane, premijer i njegovi simpatizeri tvrde kako je riječ o reformi kojom će Vrhovni sud dobiti na legitimitetu, jer će demokratski izabrani dužnosnici posredno imenovati suce koje su Izraelci do sada smatrali elitnom skupinom "odcijepljenom od naroda".
Također, još jedan bitan element reformskog paketa odnosi se i na klauzulu kojom bi se Knessetu omogućilo da usvoji one zakone koje je Vrhovni sud proglasio nevažećima; čime bi se, de facto, smanjila uloga Vrhovnog suda.
Možda i najkontroverzniji segment zakonskog paketa odnosi se na prijedlog kojim bi se aktualnom premijeru otežalo odstupanje s vlasti; razlozi bi se ograničili na fizičku ili mentalnu sposobnost, podnošenje ostavke na vlastitu inicijativu te izglasavanje nepovjerenje dvotrećinskom odlukom vlade.
Zašto je prijedlog reforme kontroverzan?
Kritičari novog-starog premijera Izraela tvrde da su brojne optužnice za sumnje na korupciju glavni motiv Benjamina Netanyahua da se vladi, na čijem je on čelu, da veću ovlast u odabiru sudaca, koji će u dogledno vrijeme donositi presudu o njegovim slučajevima.
No, na domaćem, ali i globalnom terenu postoji svojevrsni konsenzus da bi se ovom reformom ozbiljno narušila trodioba vlasti u "jedinoj uspješnoj demokraciji na Bliskom istoku", zbog čega je i administracija američkog predsjednika Joea Bidena izrazila veliku zabrinutost oko cijele situacije. Bijela kuća sredinom veljače potvrdila je kako je Biden putem telefonskog razgovora podsjetio izraelskog premijera na "važnost uloge trodiobe vlasti u snažnim demokracijama, zbog čega je radikalne reforme potrebno provoditi uz široku podršku javnog mnijenja".
Prema rezultatima ankete koju je izraelski Institut demokracije objavio u veljači, čak 72 posto građana protivi se Netanyahuovom prijedlogu reforme.
Što sada?
Prosvjednici su najavili da će ovoga tjedna intenzivirati javne nerede kako bi pokušali zaustaviti usvajanje zakonskog paketa, ali je vlada Benjamina Netanyahua dala naslutiti kako reformu želi "progurati" prije jednomjesečne stanke Knesseta, što je do kraja tjedna.
Usput, budi rečeno, čak i u slučaju da zakonski prijedlog uspješno preživi tri ciklusa glasanja u Knessetu, Vrhovni će sud imati posljednji glas pri ograničavanju vlastitih ovlasti, zbog čega bi, ako i na toj razini dođe do otpora reformi pravosuđa, moglo doći do ustavne krize.