Korisnika mirovina po posebnim propisima posljednjih godina sve je više: trenutno ih je 180 tisuća, gotovo 5500 više nego krajem 2017., a onda i danas, najveće mirovine među njima primaju saborski zastupnici kojima je u nepunih pet godina mirovina porasla za 25 posto na trenutačnih 10.555 kuna, piše Slobodna Dalmacija.
Od prosinca 2016. godine kada je 648 saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavni državni revizor primalo prosječno po 8414 kuna mirovine do listopada ove godine njihove su prosječne mirovine skočile za 2141 kunu, a broj takvih mirovina porastao je za njih 37, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
U zemlji je ukupno 1,23 milijuna umirovljenika od kojih je 1,14 milijuna mirovinu steklo po zakonu o mirovinskom osiguranju, što će reći uplatama u mirovinski fond, i njihova prosječna mirovina "težila" je u listopadu ove godine samo 2972 kune. Ne bi se moglo reći da su radničke prosječne mirovine mirovale proteklih pet godina, narasle su i one za 21,9 posto no slaba je korist od svega kad su i s tim rastom na ivici siromaštva.
U prosincu 2016. prosječna mirovina iznosila je 2437 kuna i u pet godina porasla za 535 kuna na 2972 kune, dok je prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo 2927 kuna. Ti umirovljenici nisu imali sreću da im se kao umirovljenim saborskim zastupnicima i ministrima mirovine pojačavaju zbog omekšavanja poreznog tretmana na veće dohotke, ali i zbog povećanja od 10 posto, koje su 2017. dobili svi s povlaštenim mirovinama iznad 5000 kuna.
Podsjetimo, u 2014. su za 10 posto bile smanjene sve mirovine po posebnim propisima koje su premašivale 5000 kuna, uz izuzetak mirovina stopostotnih ratnih invalida i djece poginulih branitelja. Tada je Vlada obećala da će smanjenje ukinuti kada BDP poraste tri kvartala zaredom za najmanje dva posto i deficit padne ispod tri posto. Kad se sve to ostvarilo, mirovine su povećane.
Danas je u Hrvatskoj 180.359 umirovljenika koji primaju mirovine po posebnim propisima, njih 5458 više nego krajem 2017., ali to što primaju mirovine po posebnim propisima, koje se često nazivaju i povlaštenima, ne znači da dijele financijsku sudbinu zastupnika.
Jer najbrojnije su braniteljske mirovine, njih je 70.785, dvjestotinjak manje nego krajem 2017. godine. Prosječne braniteljske mirovine iznose 6173 kune, dok su krajem 2017. iznosile 5580 kuna. Više od prosječne braniteljske mirovine prima 34.347 branitelja, a najveće mirovine od prosječnih 9392 kune prima 12.954 branitelja. Ostalih 36.438 braniteljskih mirovina manje su od prosjeka te skupine, dok 12.071 braniteljska mirovina iznosi od 904 do 3233 kune.
U proteklih nepunih pet godina, najviše je, za 18.494 umirovljenika, porastao broj onih kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene su prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata iz 2017. godine. Njihov je broj porastao s 34.820 na 50.039 u nepunih pet godina, dok im je prosječna mirovina porasla s 2269 kuna na 2956 kuna.
Premda je broj tih umirovljenika značajno porastao, nisu značajno podigli ukupan broj umirovljenika po posebnim propisima jer se smanjio znatno broj drugih kategorije tih umirovljenika. Broj korisnika mirovina iz Drugog svjetskog rata je prepolovljen. Danas je 7063 korisnika mirovina sudionika Narodnooslobodilačkog rata (NOR) koji primaju prosječne mirovine od 3049 kuna, a krajem 2017. bilo ih je 13.310.
Danas je 2839 korisnika mirovina pripadnika Hrvatske domovinske vojske u Drugom svjetskom ratu s prosječnim mirovinama od 2635 kuna, a prije nepunih pet godina bilo ih je 5862. Njihov broj se znatno smanjuje, jer je u 2003. godini, bilo je 72.878 mirovina sudionika NOR-a i 27.552 mirovine pripadnika domovinske vojske, a onima koji se pitaju o dugovječnosti ondašnjih ratnika u više navrata je iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje objašnjeno da se uglavnom radi o obiteljskim mirovinama koje koriste bračni drugovi i djeca preminulih korisnika, dok mirovine primaju i djeca iz zbjega u El Shattu, udovice ili udovci i djeca s invalidnošću sudionika NOR-a.