Stručnjaci OSINT-a (Open Source Intelligence) koji analiziraju obavještajne podatke iz javnih izvora objavili su kako su se pojavile neslužbene informacije da je možda pogođena i potopljena fregata ruske mornarice „Admiral Makarov“ i to također projektilom Neptun, kao i krstarica „Moskva“.
Informacija nije potkrepljena dokazima, a OSINT navodi kako će potanko istražiti sve vezano uz ove spekulacije i obavijestiti javnost.
Riječ je o fregati iz klase "Admiral Grigorovič".
Ovu informaciju američki umirovljeni general pukovnik i CNN-ov vojni analitičar Mark Philip Hertling komentirao je riječima: „Radujemo se što ćemo čuti više…“
Nakon dramatičnog potonuća raketne krstarice „Moskva“, ruska Crnomorska flota ostala je na samo tri glavna površinska borbena aduta, a najbolji i najvažniji od njih je raketna fregata „Admiral Makarov".
Upravo ta činjenica, ocjenjuje vojni analitičar Forbesa, čini 409-metarskog admirala Makarova najvrjednijom metom za ukrajinske raketne posade i operatere dronova. Svjesni su toga i Rusi pa su ga držali podalje ukrajinske obale.
Potonuće Moskve, zajedno s ranijim uništenjem desantnog broda Crnomorske flote „Saratov“ nakon očitog gađanja ukrajinskim balističkim projektilom, prestrašilo je zapovjednike flote pa su povukli ratne brodove dalje od obale. Kad ratni brodovi isplove s Krima, obično se drže oko 100 milja od ukrajinske obale izvan dometa projektila Neptun, donosi Slobodna Dalmacija.
No, ta ista udaljenost sprječava fregatu da zapravo radi svoj posao, da štiti ostala plovila Crnomorske flote od zračnog i raketnog napada. Držanje na sigurnoj udaljenosti značilo je da fregate nisu bile u poziciji pomoći kada je ukrajinska mornarica prošlog tjedna dronom na potopila dva jurišna čamca kod Zmijskog otoka.
Admiral Makarov je porinut 2017. godine, i najmodernije je plovilo u svojoj klasi. Sve tri ruske fregate klase "Admiral Grigorovič" pripadaju Crnomorskoj floti. Naoružane su s 24 rakete zemlja-zrak srednjeg dometa i osam krstarećih projektila „Kalibr“. Ove krstarice koje mogu služiti kao pratnja drugim plovilima, ali i napadati ciljeve na moru i kopnu - nisu veliki brodovi kao potopljena „Moskva“. Svaki ima oko 200-tinjak članova posade.
„U četvrtak su se pojavile glasine da su Ukrajinci fregati zadali udarac Neptunom i da je bila u plamenu. No, nema neposrednih dokaza koje bi potkrijepile te glasine. Ako „Admiral Makarov“ još uvijek plovi, na toj udaljenosti od obale ne može biti opasnost za Ukrajince – smatra David Axe, analitičar Forbesa.
"Nismo mi dali lokaciju 'Moskve' Ukrajincima"
Dok su vodeći svjetski mediji kao što su New York Times, NBC, CNN na osnovu više vojnih i obavještajnih izvora ustvrdili da su američki obavještajci odigrali ključnu uloga u lociranju potopljenog ponosa ruske flote, admiralske krstarice 'Moskve', iz Pentagona negiraju da su Ukrajincima dali te podatke. Štoviše, navode kako nisu bili upoznati s namjerom vojske Volodimira Zelenskoga da potopi „Moskvu“.
Mediji su pak objavili kako je američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten za javnu komunikaciju, potvrdio novinarima da je Ukrajina sama odlučila ciljati i potopiti vodeći brod ruske Crnomorske flote koristeći vlastite protubrodske rakete Neptun. No, s obzirom na ruske napade na ukrajinsku obalu s mora, dodao je, kako su im SAD, pružile "niz obavještajnih podataka" koji uključuje lokacije tih brodova.
„Nismo bili svjesni da Ukrajina planira raketirati „Moskvu“ sve dok nisu izveli tu operaciju, naveo je, no njegovo uvjeravanje malo kome je uvjerljivo. Činjenica je da Bidenova administracija šakom i kapom dijeli obavještajne podatke s Ukrajinom u, pa se neki u SAD-u pitaju jesu li 'prešli crvenu liniju' kada je u pitanju američka potpora ukrajinskoj vojsci.
Izvor CNN-a iz američkog Ministarstva obrane kazao je da 'crvena linija' nije prekoračena i da postoje jasne granice koje podatke su voljni dijeliti s Ukrajinom, a koje će sačuvati za sebe.