Hoće li od 1. travnja opet nagrabusiti Dalmatinci koji troše više struje jer im je ona osnovni energent, a neki, poput ministra financija, smatraju da više struje troše oni s visokim primanjima i da bi stoga trebali plaćati još više, pitanje je na koje ćemo uskoro dobiti odgovor.
Vlada će od travnja, s čijim početkom istječe jesenski paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima kojima se, među ostalim, subvencionira cijena električne energije, uskočiti s novim mjerama koje još slaže i za sada ne izlazi s detaljima, a najavljeno je da će paket predstaviti sredinom ovog mjeseca.
Premijerov ‘balans‘
Na pitanje o novom paketu mjera pomoći, premijer je ponovio kako cijeli ekonomski tim Vlade na tome radi i, kako je kazao, "pažljivo nastoji pronaći mjere koje će biti kalibrirane, primjerene trenutku i balansirane kako bi se zadržao standard hrvatskih građana, očuvala socijalna kohezija i izbjegla socijalna fraktura".
Trenutačno su aktualne spekulacije da bi se moglo dogoditi da se novi paket mjera pomoći veže uz imovinski cenzus pa bi se jednima pomoglo, a ostalima građanima pustilo tržišne cijene električne energije i plina i puna snaga inflacije.
O tom je imovinskom cenzusu Marko Primorac, ministar financija, kazao samo da je zatečeno stanje takvo da nemamo registar kućanstava ni stanovništva i da je Ministarstvo financija potencijalni nositelj projekta izrade registra stanovništva i kućanstava koji bi omogućio bolje usmjeravanje mjera.
Primorac je o novom paketu pomoći građanima i poduzetnicima koji starta od travnja kazao da mjere nisu još usuglašene i da može govoriti samo o svome mišljenju i stavu. Istaknuo je da je u jesenskom paketu polugodišnja potrošnja do 2500 kilovatsati (kWh), koja predstavlja i određenu prosječnu potrošnju kućanstva, visoko subvencionirana i cijena joj je praktički ostala "na pretkriznim vremenima", dok drugu komponentu čini potrošnja iznad 2500 kWh, za koju je utvrđena viša tarifa.
Njegov je osobni stav, koji zastupa i u Vladi, da bi tu višu tarifu trebalo dodatno fleksibilizirati i pustiti je da se približi onim tržišnim okolnostima. Ministar financija smatra da najviše energije troše upravo oni s najvišim primanjima jer imaju i najviše uređaja, poput klima-uređaja, hladnjaka i slično i da je potrebno dizajnirati subvenciju električne energije tako da bude manja onima koji troše struju iznad prosjeka, a to su oni koji imaju više sredstava.
Vladin prag
Ako se za veće potrošače dodatno poveća cijena električne energije, za što se zauzima ministar financija, onda su mnoga kućanstva u Dalmaciji u problemima jer im je mjesečna potrošnja veća od 417 kilovatsati (kWh), što je Vladin prag od 2500 kWh u pola godine, čiji se prelazak naplaćuje višom cijenom struje.
U paketu mjera koji je još na snazi, kućanstva koja troše do 2500 kWh plaćaju struju po 59 eura po megavatsatu (mWh), a potrošnju preko toga praga plaćaju po 88 eura po mWh. Ili, u Dalmaciji se prosječno mjesečno potroši oko 700 kWh, što znači da ti građani u prosjeku u pola godine za 4200 kWh potrošnje plate po 60 eura više, oni s polugodišnjom potrošnjom od 3000 kWh plate 17,5 eura više, a oni s polugodišnjom potrošnjom 4800 kWh plate dodatnih 79 eura.
Koliko će eura poskupjeti kazneni kilovatsati potrošnje što prelazi prag koji je Vlada postavila, brzo ćemo vidjeti. Već sada dalmatinska kućanstva plaćaju struju više od neprofitnog sektora, kojem je u važećem paketu mjera cijena po megavatsatu 62 eura, koliko struju plaćaju općine, gradovi, županije, komunalna poduzeća – vodovodi i odvodnje, vrtići, škole, fakulteti, instituti, knjižnice, muzeji, bolnice, zdravstvene ustanove, domovi za starije i nemoćne, udruge, vjerske zajednice, župni uredi...
Predrasude iz Zagreba
Prag za kućanstva od 2500 kWh dovoljan je za grijanje jedne prostorije i za zagrijavanje vode. Dalmatinskim kućanstvima to je malo jer je mnogima jedini energent električna energija koju koriste za grijanje, kuhanje, toplu vodu i klimatizaciju. Nemaju na raspolaganju toplinarstvo, plin za grijanje i toplu vodu pa troše u startu više struje, i unatoč tome što griju samo jednu sobu, a u ostalim se smrzavaju.
Mnogi se ne bave turizmom i nemaju apartmane i sobe za iznajmljivanje, a na kontinentu se često vjeruje kako svi ljeti profitiraju od turista, a zimi hiberniraju čekajući žarko sunce i da im nije problem dodatno platiti za veću potrošnju električne energije.
Govoriti da veća potrošnja struje znači veća primanja, znači da nikad niste proveli ni jedan zimski dan u jednom običnom dalmatinskom kućanstvu, da nemate malu djecu ili starije ili bolesne koje ne možete izlagati hladnoći pa zato štedite na struji onoliko koliko možete, dok se odričete svega drugog, pa pojma nemate kako izgledaju unutrašnjosti kafića, restorana, kazališta, parfumerija i butika, a sve manje pamtite kako izgledaju i mesnice.