Premijer Andrej Plenković održao je u utorak online sastanak s hrvatskim županima koji su izvijestili o problemima županija u borbi s epidemijom, iznijete su i nove informacije o stanju u školama po županijama, među kojima da je u Međimurskoj najviše Covid pozitivnih učenika. Sastanku su nazočili Krunoslav Capak, ali i ministar Davor Božinović koji je prepričao koje su bile teme sastanka, donosi Jutarnji list.
- Što se tiče korone, ovo je već treći sastanak sa županima. Obratili su se uz predsjednika Vlade i ministar Beroš, kolega Capak i ja, i kolega Fuchs jer se danas više razgovaralo o školama. Naravno, glavna tema je stanje u zdravstvenom, posebno bolničkom sustavu gdje se operativno i na ovoj razini pokušavaju i dogovaraju konkretni potezi. Kolega Capak je dao informaciju o epidemiološkoj situaciji i informacije o cijepljenju i pregovorima koji se na razini EU vode s proizvođačima, rekao je Božinović.
Na pitanje što su župani rekli o stanju na terenu, Božinović kaže:
- Ne bih ništa posebno istaknuo. Ono što je meni bilo drago čuti je to da župani primjećuju na terenu da se sve više građana pridržava temeljnih epidemioloških mjera, što je dobar znak jer mislim da postaje jasno da brojke koje imamo utječu na ponašanje ljudi.
Upitan o tome kako će se rasporediti cjepivo kada stigne i hoće li biti obavezno, Božinović je rekao da će se cjepivo dijeliti proporcionalno po državama članicama Europske unije.
- O prvim dozama možemo samo špekulirati, ali kad dođu u Europu, a EK je vrlo angažirana, proporcionalno će se dijeliti po državama članicama. Nismo još u toj fazi da razmišljamo hoće li biti obvezno, ali je činjenica da se na međunarodnim forumima čuje da bi trebalo biti procijepljeno oko 70 posto stanovništva, pretpostavljam starijeg od neke dječje dobi, i to je najbolji način kako što prije izaći iz ove situacije i početi se vraćati u fazu normalnog života. Svi zajedno moramo utjecati na to da se što više građana cijepi i da se ne mora promišljati o uvođenju obaveze. Ali do tada su pred nama restrikcije i zima. Posebno se govorilo o tome da bi bilo jako važno građanima ukazati na potrebu prozračivanja stanova i radnih prostora...
Kada je riječ o sankcioniranju nepoštivanja mjera, Božinović kaže da policija neće nikome upadati u stanove.
- Ići će se na upozorenja, nije poanta u tome da se nekoga kazni već da netko stavi masku i nosi je pravilno. Nerado smo išli u izmjene ovog zakona ali potrebno je zbog onog malog broja ljudi koji sumnjaju u virus ili su uporni u nepridržavanju tih mjera. Policija nije dobila neke nove ovlasti. Oni provode zakon. Prije svega upozorenje, a ako netko ostaje uporan, onda se mogu primijeniti i prekršajne mjere. Nitko neće nikome upadati u stan, dom je Ustavom zaštićena kategorija. I danas policija u okviru svojih ovlasti u određenim situacijama može na dojavu intervenirati. Izaći će na teren, a u najvećem broju slučajeva građani surađuju s policijom i poslušaju uputu policijskih službenika. Nikome nije ni u primisli da se ovime uvodi bilo kakva represija, ali to se pokazalo kao najveće žarište infekcija u ovo doba godine, kaže Božinović i pojašnjava:
- Policija neće sama ići i tražiti ima li u stanovima više od 10 ljudi. Ako dođe do dojave, policija može izaći na teren, može se obratiti vlasniku ili posjedniku stana ali sigurno neće upadati u stanove i brojati ljude. Nije to poanta. Poanta je da se otklone te situacije i da svi skupa djelujemo edukativno prema građanima koji možda još nisu svjesni načina širenja infekcije i njezine opasnosti. Ako ima kršenja, postoje načini policijskog rada. Policijski službenici imaju iskustva kad govorimo o provođenju zakona.
Upitan kako će se riješiti problem župnika koji ne poštuju mjere i propisan broj ljudi, Božinović ponavlja: prije svega upozorenje.
- Djelovat ćemo prije svega upozorenjima i edukativno i siguran sam da postoji rješenje. Ne sudjeluju tu samo policajci nego i službenici državnog inspektorata i za svaku situaciju će se naći rješenje.
Osvrnuo se i na odluku premijera Plenkovića da njegov zamjenik bude Tomo Medved u slučaju da on bude spriječen obavljati svoju dužnost.
- Premijer obavlja svoje dužnosti iz izolacije, a kao odgovoran političar je odredio za svog zamjenika potpredsjednika u slučaju spriječenosti. Nadamo se da to neće biti slučaj. Vlada funkcionira i Vlada će funkcionirati bez zastoja. Premijer zasad obavlja dužnosti i cijeli dan je na sastancima. Sve će biti u redu.
Objasnio je i zašto je tek sada donesena odluka o graničnim prijelazima.
- Mi smo donijeli odluku kad smo procijenili da je vrijeme za nju. Nisu sve zemlje u istoj situaciji. Neke su izolirane a neke kao RH imaju po glavi stanovnika najveći broj stranaca koji prolaze i borave.
Novinari su Božinovića upitali i o mogućnosti da se kafićima dopusti prodavanje kave za van.
- Imamo do 21. prosinca vremena da vidimo učinke i ukupno ovih mjera a i svake pojedinačno.
Na pitanje kako će oni koji su zbog neke kronične bolesti izuzeti od obaveze nošenja maski to opravdati policajcu ili covid-redaru, te hoće li i te osobe biti kažnjene, Božinović kaže:
- Objasnit će im i to se da provjeriti.
Odgovorio je i na upit o broju kršenja propisanih mjera.
- Zadnja brojka je u pet dana da je bilo više od 4.500 nadzora i podnesene su 44 prekršajne prijave u vrijednosti od više od milijun i 300.000 kuna. To je ili nepoštivanje mjere socijalne distance, neisticanje brojeva dozvoljenih osoba po određenom objektu, nepostojanje dezinficijensa...
Premijer Andrej Plenković održao je u utorak online sastanak s hrvatskim županima koji su izvijestili o problemima županija u borbi s epidemijom, iznijete su i nove informacije o stanju u školama po županijama, među kojima da je u Međimurskoj najviše Covid pozitivnih učenika.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na otvorenom djelu online sastanka sa županima podsjetio na odluke i protuepidemijske mjere koje je Vlada donosila u proteklo vrijeme, kao i na mjere pomoći gospodarstvu.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk istaknuo je kako očekuje da će nove mjere u iduća tri tjedna polučiti uspjeh i djelomice rasteretiti zdravstveni sustav. Iznio je i probleme koje župani imaju na terenu, a koje je potrebno razriješiti.
Istaknuo je da se pokrenutom izmjenom Zakona o porezu na dohodak općinama, gradovima i županijama nadoknađuje oko dvije milijarde kuna prihoda koje će izgubiti radi rasterećenja građanstva s porezima. Kontramjerama je predviđeno da izgubljene prihode nadoknade tako da se njihov udio u porezu na dohodak mijenja, na način da općine i gradovi umjesto 60, imaju 74 posto, a županije umjesto 17, imaju 20 posto.
"Naša analiza pokazuje da bi se time udio općina i gradova povećao za preko 23,3 posto, dok bi se županije zadržavale na rastu od 17,6 posto, što je poprilična razlika i sa sobom nosi veliku novčanu cifru. Smatramo da bi ta raspodjela trebala biti ravnomjerna, ravnopravna, u omjeru 20,8 za županije i 73,2 posto za gradove i općine", rekao je Pauk.
Dodaje kako bi time bili izbalansirani u matematici dizanja sredstava na ove postotke.
Drugi problem je što se izmjenama zakona spominje da će se sredstva iz Fonda za izravnanje, koji "seli" iz dohotka u državni proračun, smatrati tekućim pomoćima iz državnog proračuna.
"To će kod jednog dijela županija izazvati problem jer će one time imati udio pomoći veći od 10 posto ukupnih prihoda poslovanja i samim time će temeljem zakonskih odredbi morati korigirati plaće i osnovice, što bi dodatno moglo otežati poslovanje tih županija i motivaciju djelatnika", upozorio je župan Pauk.
Između ostalog, podsjetio je kako posljednje dvije godine zagovaraju izmjenu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u cilju pravednijeg ograničenja u masi plaća za županije, gradove i općine.
"Takvo ograničenje bi trebalo uzeti u obzir različitu strukturu i financiranja s jedne strane, ali i obim poslova koje smo prema propisima dužni obavljati. Drugim riječima, ograničenje od 20 posto jako dira županije i svi smo na toj granici", naglasio je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Pauk.
Predlaže da se ta decentralizirana sredstva ne tretiraju kako se sada tretiraju, već da se uključe u masu sredstava iz koje se utvrđuje ograničenje od 20 posto.
"Decentralizirana sredstva su sredstva koja osigurava i određuje država da bi obavili određene poslove koje nam je prepustila iz oblasti zdravstva, školstva i socijale te djelatnici koji tu rade definitivno zaslužuju da se njihova plaća tretira kako sam predložio", poručio je Pauk.
Plenković je izrazio uvjerenje da će sve te teme na jednom od idućih sastanaka formalno staviti na dnevni red.
Fuchs: Zatvaranje škola bila bi najskuplja mjera
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs iznio je nove informacije o stanju u školama po županijama, ocijenivši da bi zatvaranje škola za društvo bila najskuplja mjera.
"U Ministarstvu sigurno nemamo nikakvog interesa da ne pošaljemo ili pošaljemo škole na online varijantu, odnosno da ih zatvorimo. Jednako tako, isključivo imamo na umu da bez obzira na to što se čini da je zatvaranje škola najjeftinija i najlakša mjera, ona je dugoročno gledano najskuplja mjera za društvo u cjelini, koja se teško može kompenzirati", istaknuo je na sastanku ministar Fuchs.
Iznio je najnovije podatke, prema kojima, s jučerašnjim danom, po modelu nastave A (u školi) radi 783 škola, odnosno 57,57 posto. Po mješovitom modelu B rade 72 škole, odnosno 5,3 posto, dok po modelu C (online) radi 116 škola, odnosno 8,53 posto.
"Dakle online nastava ili kompletno zatvaranje škola u Hrvatskoj funkcionira praktički od početka i sukladno situacijama u pojedinim županijama. U startu smo imali mali broj, ali se sad nešto povećava", istaknuo je ministar.
U kombinaciji modela rade škole gdje se nastava izvodi licem u lice, ali zbog izolacije su određeni razredi na online nastavi. Tako po kombinaciji A i B modela radi 86 škola, odnosno 6,32 posto, po kombinaciji A i C radi 301 škola, što je 22,13 posto, dok po kombinaciji B i C rade dvije škole.
U ovom trenutku je 1886 Covid pozitivnih učenika, a u samoizolaciji ih je 11588. Djelatnika je pozitivno 765, a 628 ih je u samoizolaciji.
Ukupan broj zaraženih učenika po županijama pokazuje da su Međimurska (392 učenika, 3,02 posto), Varaždinska (494 učenika, 2,49 posto), Splitsko-dalmatinska (1098 učenika, 2,05 posto), Primorsko-goranska (566 učenika, 2 posto) te Grad Zagreb (1922 učenika, 1,95 posto) najpogođenije, što prati i odnos zaraze u populaciji po županijama, dodao je Fuchs.
Uočili su da broj pozitivnih slučajeva prema učenicima pada. Tako je u listopadu bilo pozitivnih 3,3 posto učenika osnovnih škola i 6,4 posto srednjih škola. U studenom je taj broj u učeničkoj populaciji pao na tri, odnosno na šest posto.
"Svi smo pod teškim pritiscima. Moramo izdržati pritiske - od medija do nekih skupina, koje se protive i najmanjim mjerama, pa do toga da bi netko uopće zatvorio sve škole na godinu dana", naglasio je ministar Fuchs. "Da osobno vidim da je to dobro ili da postoje neke opasnosti, sigurno ne bih dozvolio da moji unuci idu u školu", poručio je.
Izrazio je uvjerenje da dobro rade te pozvao župane da kontaktiraju i konzultiraju Ministarstvo u bilo koje vrijeme.
Online sastanku su nazočili i ministar zdravstva Vili Beroš, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak koji su iznijeli nove epidemiološke podatke, donosi Jutarnji list.