Točno 10. siječnja, na treću obljetnicu tragedije koja je u Hidroelektrani Dubrovnik uzela tri mlada života, očekuje se da će odvjetnici oštećenih obitelji poginulih zaposlenika pogona u Platu podnijeti tužbe protiv HEP-ove tvrtke - kćeri Hrvatska Elektroprivreda Proizvodnja za potpunu i pravičnu namiru doživljenih duševnih boli.
Pravne zastupnice Božene Pozniak, Sanje Zvrko, Katice Maškarić, Tomislava Grljevića, Hrvoja Radića i Pera Milkovića su zagrebačka odvjetnica Marija Jukić Jurišić i splitska odvjetnica Doris Košta koja nam je potvrdila:
-Namjeravamo u ponedjeljak podnijeti tužbe protiv odgovornih osoba u HEP-u jer smatramo kako orijentacijski kriteriji prema kojima je HEP obavio isplatu, zbog duševnih boli nije pravična niti potpuna naknada. Tražili smo isplatu, ali su nam je odbili te očekujem kako će i kazneni postupak ići u smjeru da se te osobe i osude. Obitelji su ostale bez troje mladih ljudi, a HEP se isključivo držao tzv. obvezujućih kriterija i uopće nisu htjeli spoznati svoju krivnju - kaže Košta.
Tužna obljetnica
Već pune tri godine, u podzemlje Plata ne odlaze Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak. Sjećenje na njih i tragediju izazvanu požarom u strojarnici Plata još je živo i njihove kolege uvijek ih se sjećaju. Ali, zbog straha od otkaza i dalje ne smiju komentirati bilo što o danu kojem su svaki trenutak u mislima tisuće puta proživjeli. Sjećaju se kad su iz strojarnice ispunjene gustim crnim dimom punog opasnih kemikalija jedva uspjeli izaći, mnogi i četveronoške, puzeći kroz tunel iz kojeg su na kraju mnogi izašli s teškim i po život opasnim ozljedama. No, trojica prijatelja su ostala zaglavljena u prostoru s agregatima, uzalud pokušavajući ugasiti požar i spasiti glavu. Nova tužba koja slijedi 10. siječnja neće biti upućena sudskom Kaznenom, nego Parničnom odjelu i neće predstavljati proširenje postojeće optužnice koju je dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo podnijelo Županijskom sudu u Dubrovniku.
Podsjetimo: nakon opsežne i punih 17 mjeseci duge procedure od trenutka tragedije te operativne kriminalističke, a potom i pravosudne istrage do podizanja nepravomoćne optužnice, nakon kojih je uslijedilo podnošenja žalbi i odluka Optužnog vijeća, dubrovački Županijski sud je lipnja prošle godine potvrdio spomenutu optužnicu.
Ma što čitatelji mislili o sporosti pravosuđa, ostaje činjenica da se svaki korak obavlja prema strogo utvrđenoj zakonskoj proceduri. Koliko god bio dug i spor put do presude, konačni sudski pravorijek mora biti pravičan, a stariji odvjetnici koje smo kontaktirali ističu kako je pridržavanje utvrđene zakonske procedure uvjet bez kojeg se u pravosuđu ne smije odlučivati.
Inače, optužnica dubrovačkog Županijskog državnog odvjetništva tereti pet okrivljenih pojedinaca i tvrtku HEP proizvodnja kao pravnu osobu. Podsjetimo, okrivljeni su diplomirani inženjer elektrotehnike Mato Mišković (69) iz Cavtata, diplomirani inženjer strojarstva Nikola Rukavina (62) iz Zagreba i diplomirani inženjer elektrotehnike Željko Starman (66) iz Zaprešića koji se terete za kazneno djelo protiv opće sigurnosti, odnosno da su nezakonitim postupanjem izazvali opasnost po život ljudi i imovine većeg opsega te je tim kaznenim djelom prouzročena smrt više osoba kao i imovinska šteta velikih razmjera.
Četvrtookrivljeni, diplomirani inženjer elektrotehnike Ivica Nujić (46) iz Zagreba tereti se da je iz nehaja postupao protivno zakonskim propisima te izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, uslijed čega su tim kaznenim djelom prouzročeni smrt više osoba i imovinska šteta velikih razmjera. Petookrivljeni građevinski inženjer Miljenko Vučić (74) iz Slanog okrivljen je da je iz nehaja, pri građenju, postupajući protivno propisima izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, te je tim kaznenim djelom, posljedično, prouzročena smrt više osoba i imovinska šteta velikih razmjera. Šestookrivljeni pravni subjekt je tvrtka HEP proizvodnja koju Državno odvjetništvo tereti za povredu dužnosti pravne osobe i odgovornost za kazneno djelo protiv opće sigurnosti.
Covid i problem prostora
Okrivljenike će braniti neki od vodećih hrvatskih odvjetnika, a Kazneni zakon RH za navedena kaznena djela predviđa izricanje vremenskih kazni od jedne 15 godina. Kad već spominjemo pravnu regulativu, valja reći i to da se početak suđenja, odnosno prva javna rasprava očekuju nakon izbora predsjednika Sudskog vijeća. Tko god to bio, trebat će mu barem mjesec dana samo da pročita više od pet tisuća stranica debeli sudski spis, a paralelno slijedi rješavanje ne baš nevažnog organizacijskog detalja: izbor prostora u kojem će se održavati sudska rasprava.
Raspravi će predsjedati Raspravno vijeće, a kako svaki od petorice okrivljenih pojedinaca i suokrivljena tvrtka moraju imati branitelja, a oštećene obitelji dvije pravne zastupnice te se očekuje i nazočnost više vještaka i zainteresirane publike, u kontekstu vladajućih javnozdravstvenih epidemioloških mjera treba iznaći dovoljno veliki prostor za održavanje rasprave. Navodno, velika sudnica u prizemlju durbovačke Palače pravde u Ulici dr Anta Starčevića ne ispunjava sve uvjete za tako opsežnu sudsku raspravu koja bi se, što ne bi trebalo itznenaditi, u konačnici možda mogla održati u nekoj dvorani Studentskog doma ili u kongresnoj sali nekog od dubrovačkih hotela.