Nova školska godina 2022./2023. počet će u ponedjeljak 5. rujna, a završiti u srijedu, 21. lipnja 2023. godine, dan prije neradnog državnog praznika Dana antifašističke borbe, piše Slobodna Dalmacija.
I u idućoj školskoj godini planirani su jesenski i proljetni praznici, a trotjedni zimski odmor kao i ove školske godine podijeljen je u dva dijela: prvi dio oko blagdana Božića i Nove godine, a drugi u zadnjem tjednu veljače 2023. godine.
Stoji to u prijedlogu novog školskog kalendara za 2022./2023. školsku godinu, koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo u javnu raspravu, odnosno e-savjetovanje. Rasprava o, formalno, Nacrtu Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023., trajat će u idućih mjesec dana sve do 21. travnja.
Prema tome prijedlogu, jesenski odmor učenika provodit će se tijekom dva dana, u ponedjeljak i utorak 31. listopada i 1. studenoga ove godine, a učenici se na nastavu vraćaju u srijedu, 2. studenoga. Prvo polugodište završava u petak, 23. prosinca, a prvi dio zimskih praznika formalno počinje 27. prosinca. Učenici će u iduća dva tjedna nakon toga biti na zimskom odmoru, s tim da nastava u drugom polugodištu počinje u ponedjeljak, 9. siječnja. Već od 20. do 24. veljače 2023. godine učenici odlaze na preostali tjedan dana zimskih praznika, a na nastavu se vraćaju u ponedjeljak, 27. veljače.
Kako iduće godine blagdan Uskrsa, oko kojega se obično vežu proljetni praznici, ‘pada’ 9. travnja, učenici će na proljetni odmor otići na Veliki četvrtak 6. travnja, a u školske se klupe ponovno vratiti u ponedjeljak, 17. travnja. Maturantima nastavna godina završava u petak, 26. svibnja, a svim ostalim učenicima u srijedu, 21. lipnja.
Iduća školska godina, kao i dosadašnje, organizirat će se kroz najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 160 nastavnih dana za maturante.
Da bi se u cijelosti izvela, uz sve odmore, blagdane, praznike i neradne dane u 2023. godini (Praznik rada 1. svibnja iduće je godine u ponedjeljak, Dan državnosti 30. svibnja u utorak, blagdan Tijelova 8. lipnja je četvrtak) dogodilo se da se završetak iduće školske godine planira dosta kasno, na prvi dan ljeta 21. lipnja.
To je izazvalo dosta prijepora u javnoj raspravi, a iako se sudionici uglavnom slažu s predloženim kalendarom, upozoravaju kako tako kasni završetak školske godine nikako nije dobar ni za učenike ni za nastavnike.
- Skratila bih uskrsne praznike i skratila završetak nastavne godine jer je većina šestog mjeseca izgubljena - učenici misle samo na kupanje, ljeto i praznike, vani je vruće, učionice nemaju klime i jednostavno tih zadnjih par tjedana je vrlo teško raditi, i nama i njima - jedan je od komentara učitelja.
Ah, taj stres!
- Trajanje nastavne godine do 21. lipnja predstavlja problem ne samo zbog klimatskih uvjeta i vrućine za koje većina škola nije pripremljena (nema uređaja za hlađenje po učionicama) nego i zbog kratkog vremena za održavanje dopunske nastave, održavanja sjednica i podjele svjedodžbi za učenike te upisa učenika. Učitelji svakako trebaju započeti s korištenjem svojih godišnjih odmora najkasnije do 10. srpnja kako bi od 20. kolovoza mogli pripremiti sljedeću školsku godinu – upozorava drugi sudionik javne rasprave, a i ostali su na tom tragu:
- U lipnju su učenici umorni, koncentracija pada, u neklimatiziranim razredima je teško usvajati novo gradivo. Nastava u lipnju se uglavnom svodi na završna ispitivanja i zaključivanje ocjena, a za to su dva tjedna i više nego dovoljna.
Ovo pogotovo vrijedi za jug Hrvatske gdje su vrućine veće, a zahuktava se i turistička sezona u koju je na razne načine uključena većina roditelja. Predlažem da se barem južnim županijama nastava odvija po kalendaru na koji smo navikli: bez drugog dijela zimskih praznika, ali da nastava bude gotova do 15. 6. – jedan je od prijedloga.
Da bi se izbjegao tako kasni završetak neki sudionici predlažu i da nova školska godina na jesen počne već 1. rujna, dakle ne nužno ponedjeljkom, drugi sugeriraju da se skrate proljetni praznici ili tjedan zimskih praznika u veljači, a ima i prijedloga da se omogući županijama na izbor - korištenje drugog dijela zimskog odmora ili raniji završetak nastavne godine (14. lipnja umjesto 21. lipnja).
Iako ima zamjerki i na česte praznike tijekom nastavne godine, što, smatraju neki sudionici, remeti koncentraciju učenika, većina se slaže da je s pedagoškog i psihološkog stajališta to dobro.
- Odličan je prijedlog više kraćih odmora tijekom nastavne godine i za učenike i za nastavnike. Smanjuje stres, lakše se i bolje odradi posao. Zimske praznike u dva dijela smatram jako dobrom idejom koja je ove godine potvrdila da učenici bolje rade kada imaju nekoliko manjih odmora – zaključak je jedne učiteljice.