Nakon potpisivanja projekta 'Aglomeracije', ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić odgovarao je na pitanja predstavnika medija. Upitan da prokomentira izjave predsjednika udruge Glas poduzetnika Hrvoja Bujasa, ministar je izjavio:
- Ne bih komentirao istup gospodina Bujasa. Dakle, ja funkcioniram s ogromnim brojem, kako poduzetnika tako i dionika s jedinica lokalne samouprave i udruga već četiri godine i mislim da je ta komunikacija bila, u pravilu, više nego dobra. Što se tiče mojih promišljanja o određenim ekonomskim temama koja sam u nekoliko navrata izrazio i pred poduzetnicima pa i predstavnicima spomenute udruge, dakle, ona su prije svega odraz promišljanja o tome kako i na koji način funkcionira porezni i ukupni ekonomski sustav u Republici Hrvatskoj. Spreman sam na bilo koju raspravu o bilo kojoj temi i zapravo s tim nemam nikakav problem. S druge strane, riječi pojedinaca koje su ispod svake razine, ne bih komentirao, rekao je Ćorić.
Osvrnuvši se na tvrdnju da mu fali iskustva u privatnom sektoru, ministar gospodarstva i održivog razvoja je uzvratio:
- Ne mislim da je to iskustvo u privatnom sektoru nužno. Mislim da je za poziciju ministra gospodarstva prije svega važno promišljanje o makroekonomskim prilikama i, u konačnici, o tome što pojedini dijelovi ekonomske politike u Republici Hrvatskoj nose, podcrtao je Ćorić.
Na 'red' je došla tema Lučinog razdolja. Naime, nedavno su stranka Srđ je Grad i Građanska inicijativa Pravo na zavičaj podnijeli prijave JASPERS-u i OLAF-u zbog sumnje u niz nepravilnosti tijekom prijave projekta Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje na sredstva iz fondova Europske unije.
- To je zapravo nešto što prati većinu velikih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj, pa tako i projekte vezane za Centar za gospodarenje otpadom. Republika Hrvatska je tijekom predpristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju preuzela vrlo ozbiljne obveze po pitanju odvajanja i općenito kreiranja sustava gospodarenja otpadom. Do 2017., kad sam ušao u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, vrlo malo od infrastrukture po tom pitanju u Republici Hrvatskoj bilo je izgrađeno. U protekle tri godine učinili smo ogroman iskorak: kroz nabavku spremnika, izgradnju reciklažnih dvorišta, natječaja za sotirnice, natječaja za nabavku vozila za odvoz otpada... U konačnici, kroz natječaje i rješavanja dokumentacije za izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Ono na što smo posebno ponosni su edukativne aktivnosti koje su financirane za ogroman broj jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj i sve to je dovelo do toga da smo 2019. završili s 37 posto odvajanja. U odnosu na 2018., kad je to bilo 31 posto. Zapravo, riječ je o iskoraku za koji ne znamo da ga je neka zemlja u jednoj godini napravila. Ova godina nosi daljnje aktivnosti, nosi daljnji napredak, naglasio je Ćorić te dodao:
- Nikakva tužba me ne brine zato što znam da činimo pravu stvar. Oni koji su protiv centara za gospodarenje otpadom, moraju odgovoriti na jedno jedino pitanje: a kud ćemo to mi s tim otpadom?! Onog trenutka kad dođemo u situaciju da shvatimo da nije moguće odvajati 100 posto otpad, dakle, ne postoji zemlja u svijetu koja je svoj sustav dovela do razina da ne postoji ostatak miješanog komunalnog otpada, pa to neće, nažalost, biti ni Republika Hrvatska. Imajući to na umu, treba biti realan i ambiciozan u isto vrijeme - i mi to jesmo. Oni koji takva rješenja tuže, u pravilu imaju svoje razloge za to, ne bih ulazio u te razloge, ne mislim da su oni najispravniji jer da mislim da jesu, vjerojatno bih drugačije odgovorio, mišljenja je ministar.
Na podsjetnik da su ga početkom veljače ove godine prilikom ulaska u prostore Grada Dubrovnika, okupljeni 'Srđevci' i aktivisti nazvali "Grobarom Dubrovačkog primorja", Ćorić je poručio:
- Aglomeracija Ploče, Metković, Dubrovnik i reciklažna dvorišta, nabavka spremnika, financiranje edukativnih aktivnosti - sve je to izašlo iz Ministarstva zaštite okoliša i energetika odnosno Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja danas. Rekao bih da su to potezi koji su učinili samo dobro i Dubrovačkom primorju i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Naravno da postoje oni koji misle drugačije. Polemizirati u javnom prostoru?! Nisam siguran da ima smisla, zaključio je Ćorić.