Nakon Velike Gospe, nakon 15. kolovoza, uvriježeno se očekuje da ljeto krene k svom smiraju, padu temperatura, jenjavanju sezone godišnjih odmora, no ove godine ni nakon Gospe cijene zelene ponude, iako je brojnom povrću i voću sezona na vrhuncu, ne padaju, piše Glas Slavonije. Dapače, zbog dugotrajne suše cijene su sve veće, donosi Jutarnji.
Iako bi mu u ovo vrijeme cijena trebala biti 4, a u prodaji na veliko i 3, pa i 2, kune, krumpir i nakon Velike Gospe na đakovačkoj tržnici drži cijenu od 5-6 kuna.
Kupus 8 kuna
Ni iz jednog od najvećih bazena u proizvodnji tog povrća - Međimurja, ne stižu dobre vijesti. Zbog velike suše međimurski će ga proizvođači ove jeseni ubrati do 60 posto manje. Slavonci i Baranjci žale se kako im je krumpir u rovićima proklijao, da je iznutra “staklen”, da je presitan ili da ga uopće nema, da mu se loza osušila. Za klijavost krumpira u ovo doba iskusna povrtlarka i vlasnica Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Škorvaga Blaženka Škorvaga iz Punitovaca kaže da je posrijedi rani krumpir, koji je dobio vlagu i rano došao, a potom nastavio svoj normalni proces. “Sazrio je i u idućoj fazi počeo klijati, trebalo ga je izvaditi na vrijeme, a to je deset dana nakon sušenja cime”, kaže Škorvaga.
Iako im je sezona na vrhuncu, cijena se ne spušta ni paprici ni rajčici.
- Paprika bi u ovo vrijeme trebala biti 5-6, a drži cijenu od 8 do 10 kuna, dok rajčica za kuhanje ide od 3 kune, pa i 5, no i za potonju cijenu ljudi će izdvojiti jer je taj paradajz lijep, čist, nema se što izdvajati i čistiti za kuhanje. Rajčica na kile je 8 kuna, to je plastenička roba, a realno bi cijena tom povrću sada trebala biti 5-6 kuna. No već dvije godine cijena mu se u ovo vrijeme zadržava na 8 kuna jer ga sve manje ljudi sadi - objašnjava povrtlarka iz Punitovaca.
Krastavac je podložan plemenjači i bakteriozama; konzumni je 8, a za kiseljenje, onaj mali, 15 kuna, jer nema radne snage za nj, a i, ističe Škorvaga, povrtlar treba biti pravi profesionalac da bi ga uzgojio. S obzirom na sezonu paprike, rajčice i krastavaca, zelena salata slabo ide - komad joj je 5, kilogram oko 20 kuna.
Cjenovni je kralj ove godine, uz mahune, kojih je kilogram 30 kuna iako u ovo doba ne bi trebao biti više od 20, zeleni grah, za koji se, kaže Škorvaga, traži 40, čak i 50, kuna. “Ne znam mu podrijetlo, no to je ekstremna cijena jer bi inače trebala biti 25 - 30 kuna. Cijena bijelom grahu je 35 kuna”, ističe ta OPG-ovka. Cijenu drži i kupus, kojeg i nema - 8 kuna za kilogram, i dosta je loš. “Ljudi žele kupus mekanoga lista, no on ne podnosi sunce. Ne žele kupus tvrdih listova”, dodaje Škorvaga. Bez obzira na cijenu, mahune idu, dodaje, bez problema, pa ih Škorvaga, kaže, u dva udarna tržna dana u Đakovu proda i do 50 kilograma.
Grah košta koliko i junetina
Cijenu drži i voće - u ovo doba breskve bi bile od 6 do 8, a ove su godine od 10 do 12 kuna, dok su kajsije od 14 do čak 30 kuna. Šljive su pet kuna. Ovoga ljeta skuplji je i kukuruz šećerac; cijena mu je do 2,5 kuna, a prošle je godine bila do 2 kune za komad. “I za šećerac moraš biti pravi profesionalac. Zbog visokih temperatura odmah zrije, ne može se naliti, pa zahtijeva puno vode”, objašnjava Škorvaga. Mali proizvođači pitaju se kakvo već sjeme sijati a da izdrži sve vruća ljeta, kao što je ovo. Škorvaga kaže kako mali proizvođači siju obično sjeme jer im je cjenovno prihatljivije, no da ona sije isključivo hibride, koji su vlasnicima malih povrtlarskih površina preskupi.
Rast cijena sve je češći i na trgovačkim policama, a najvidljiviji po ulju, zbog divljanja cijena uljarica na svjetskim burzama. Ulje je već, što su cijene nekih brendiranih proizvođača, dosegnulo i 17 kuna. Na upit je li rast njegovih cijena utjecao i na cijenu svinjske masti, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo kaže da (zasad) nije. U njegovu Mesnom boutiqueu kilogram domaće svinjske masti je oko 10 kuna. Nakon svojevremenog porasta interesa za svinjsku mast, zbog promjene prehrambenih navika i zbog nekih zdravstvenih trendova, za sada se, dodaje taj đakovački svinjogojac, ne osjeća rast potražnje za mašću potaknut enormnim poskupljenjem ulja, donosi Jutarnji.
- U prvom valu to vjerojatno neće biti jer imamo paradoks da tijekom niza godina kada cijene stočne hrane rastu - cijena stoke pada i zbog toga u ponudi imamo žive svinje koje su u ovom trenutku dosta jeftine, pa mast kao jedan od produkata zadržava tu cijenu. Za sada nije slučaj da se ljudi zbog poskupljenja ulja okreću njoj, pa ne reagira ni njezina cijena - objašnjava Jančo.
Upitan što se u njegovoj mesnici može kupiti za 50 kuna, koliko stoji kilogram zelenog graha, odgovara: “Kilogram junetine bez kosti - od plećke, buta. S kostima je još jeftinije.”