Ne možemo još precizno reći o snazi i ozbiljnosti omikrona, izjavio je u Dnevniku HTV-a ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak upitan je li omikron zadnja varijanta, znači li njegova pojava skori kraj pandemije. Govorio je i o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i novim mjerama, donosi Slobodna Dalmacija.
O činjenici da je u Hrvatskoj eksplozija pandemije i broja zaraženih te da stvari ne izgledaju dobro jer se omikron munjevito širi ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je kako smo direktno sa silaznog kraka krivulje 4. vala u kojem je dominirala delta ušli u 5. val s omikron-varijantom.
- Mi smo zapravo jako dugo odolijevali omikronu jer smo odmah uveli mjere po njegovom otkriću u Južnoafričkoj Republici te smo zabranili dolazak u Hrvatsku iz Južne Afrike i uveli smo karantenu za naše građane koji su dolazili od tamo te time spriječili brzi dolazak omikrona. Mi još uvijek nemamo apsolutnu dominaciju omikrona u svim dijelovima Hrvatske nego je to nepravilno raspoređeno, najviše u Zagrebu i okolnim županijama. No imamo istovremeno i nepridržavanje epidemioloških mjera, imamo necijepljeno stanovništvo i zbog toga nam se sada epidemiološka situacija pogoršava. Za sada te brojke još nisu tako dramatične, to je nekih 7000 prosjek zadnjih nekoliko dana, ali istovremeno moram reći da smo do 5. siječnja još uvijek imali pad i hospitalizacija i osoba na respiratoru i broja umrlih. Još uvijek smo tu negdje, malo nam varira broj hospitaliziranih, međutim, još uvijek držimo plato. Posljedice velikog broja novooboljelih će se osjetiti kroz 10-14 dana, rekao je Capak.
Za nove strože epidemiološke mjere koje stupaju na snagu u ponoć Capak je rekao kako mogu usporiti širenje omikrona.
- Naše mjere su i sada bile dobre međutim masovno ih se ljudi ne pridržavaju - ne drže razmak, ne nose maske. To je problem nepridržavanja mjera. Mi smo sada dodatno pojačali mjere - ograničili smo okupljanja na manji broj ljudi, pojačali smo kontrole u ugostiteljskim objektima, smanjili smo broj ljudi na otvorenom i zatvorenom na sportskim događanjima, uveli smo maske na kulturna događanja, dakle, malo smo pojačali mjere koje smo imali i prije, objasnio je Capak.
Na pitanje kako će stvari funkcionirati na koncertima koji su rasprodani rekao je da su to kulturna događanja koja su izuzeta odlukom.
- Mi iz dana u dan pratimo situaciju, razmotrit ćemo, ako situacija eskalira, i za ta kulturna događanja, ali u ovom trenutku kulturna događanja su izuzeta i dopuštena su uz klasične epidemiološke mjere - razmak i maska, dodao je ravnatelj HZJZ-a.
Upitan kako će se uskoro kao dokaz postojanja COVID-a priznavati i brzi antigenski testovi Capak je rekao kako su danas objavili nove preporuke kojima se zapravo priznaje brzi antigenski test za preboljenje.
- Mi to imamo u Hrvatskoj i inače, a Europska unija nažalost ne priznaje brze antigenske testove za dokaz preboljenja. Za prelazak granice priznaje 48 sati brzi antigenski test, ali ne kao dokaz preboljenja. Mi smo, kao i neke druge zemlje, tražili da se priznaje, međutim oni su tvrdokorni u tome i to još uvijek nije promijenjeno, no mi se nadamo da hoće jer su brzi antigenski testovi su sve kvalitetniji i osjetljiviji. Daju dobre rezultate, približavaju se po kvaliteti PCR testovima, no s obzirom na to da sada imamo tu visoku incidenciju, da očekujemo veći broj, dakako da idemo u tom smjeru da ćemo priznavati brzi antigenski test koji se neće trebati potvrđivati PCR-om kao što je to bilo do sada propisano našim preporukama. Preporuke sadrže i neke druge elemente kao što je skraćenje izolacije na 7 dana, oslobođenje od samoizolacije za one koji su potpuno cijepljeni ili preboljeli plus cijepljeni, dakle, neki novi elementi su propisani vezano uz situaciju s omikronom, objasnio je Capak.
Ravnatelj HZJZ-a je na pitanje hoće li se već sutra priznati brzi antigenski test kao preboljenje rekao kako je to već i prije vrijedilo za hrvatske potrebe. Europska COVID-potvrda za preboljenje se ne može dobiti niti danas.
Na opasku kako i dalje imamo u javnom prostoru osobe koje bez nekakve medicinske podloge, koji su sami svoji doktori, tvrde i dalje da koronavirus nije opasan za veliku većinu ljudi Capak je rekao kako to jako komplicira stvari.
- Uvijek o stručnim stvarima trebaju govoriti stručnjaci. Medicinski obrazovani ljudi, liječnici, epidemiolozi, infektolozi, imunolozi trebaju govoriti o tome koliko je doza potrebno i u koje vrijeme, a ne laici i osobe koje na temelju lažnih informacija i činjenica stvaraju političke platforme i platforme u medijima i društvenim mrežama koje onda čine štetu provođenju naših mjera i provođenju cijepljenja, istaknuo je Capak.
Na kraju upitan kakva su daljnja predviđanja za pandemiju i što nas očekuje u mjesecima pred nama Capak je rekao kako bi želio vjerovati onome što se piše po medijima da je omikron zadnja varijanta i da će to biti kraj korone.
- Ja bih to želio vjerovati, međutim mi za to nemamo nikakvih dokaza. Omikron je jedna varijanta koja se jako brzo širi. Izgleda da je bolest nešto blaža, no to još ne možemo tvrditi 100% iz razloga jer smo mi jedna djelomično cijepljena populacija i vidjet ćemo kako omikron djeluje na necijepljene osobe koje nemaju nikakav imunitet. Ne možemo još precizno reći o snazi i ozbiljnosti omikrona. Također želimo vjerovati da je nešto blaži, a što će doći nakon omikrona to je teško reći. Ako je omikron zadnji onda postoji mogućnost da se bolest savlada i prestane, ali ako omikron nije zadnji, onda je sve neizvjesno, naglasio je Capak gostujući u Dnevniku HTV-a.