- To je rat koji traje i traje. Milijuni kuna su izgubljeni, a država godinama nije reagirala. Ja sam putem Hrvatske zajednice općina kojom predsjedavam i putem Udruge gradova o svemu obavijestio premijera Plenkovića, uspjeli smo isposlovati da bar dio gradova i općina u proračun dobije sredstva na koja ima pravo. Radi se o pravu puta koje su teleoperateri dužni plaćati gradovima i općinama po metru dužnome zračne i podzemne infrastrukture, a cijena je uključena u impuls – otkriva nam načelnik Konavala Božo Lasić dugogodišnji problem s kojim su suočeni gradovi i općine, ali i lokalne uprave za ceste čije ‘resurse’ obilato koriste teleoperateri, pazeći pritom da ih tuđi kablovi i pale koštaju što manje.
Izboksali 400 tisuća kuna
- Neke općine su ranije s teleoperaterom potpisale ugovore o pravu služnosti, jednokratno su im na prepad dali ugovore, oni su potpisali, isplatili su im milijun kuna i to je bilo to. A pravo na naplatu imamo trajno i od te naknade se pune lokalni proračuni. Kako bismo barem nešto naplatili, obratili smo se saborskom Odboru za lokalnu i područnu samoupravu, upozorili smo i HAKOM kao regulatora tržišta na ovu praksu neplaćanja za korištenje infrastrukture, neke kolege u našoj Županiji uspio sam uvjeriti da ustanu žalbama prema teleoperaterima. Bilo je i onih koji se nisu žalili ili su naknadno odustali od žalbi pa su izgubili milijune kuna. Siguran sam da ovakvog slučaja nema ni u jednoj drugoj članici Europske unije – kaže načelnik Lasić koji je uz blagoslov konavoskog Općinskog vijeća uspio isposlovati da se u konavoski proračun na ime korištenja telekomunikacijske mreže ove godine slije 400 tisuća kuna. Neki su hrvatski gradovi po ovom osnovu ‘ubrali’ milijune, a financijske koristi je bilo i za pojedine Županijske uprave za ceste, budući da kablovi i svjetlovodi u pravilu prolaze kroz trup prometnica.
Riječka odvjetnica Katja Jajaš koja je u borbi za naknadu od uporabe telekomunikacijske infrastrukture zastupala konavosku i brojne druge općine i gradove kaže kako se teleoperateri državi nerijetko žale na visinu naknade koje moraju plaćati jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
- Često prijete da ne mogu ulagati u poboljšanje infrastrukture ako su prisiljeni plaćati visoke naknade, a ne spominju da deset godina nisu plaćali ni lipe za podzemnu i nadzemnu mrežu koja ih je u Hrvatskoj dočekala spremna. Dogovori za naknadu s nekoliko općina i gradova postizali su se ‘odokativno’, bez postojanja ikakvog elaborata duljine i trase mreže za koju se naknada plaća. A kod ugovora o služnosti, teleoperateri su se pozivali na nesređeno zemljišno-knjižno stanje, zavlačili, govorili da će, primjerice, umjesto 6 kuna, platiti 3 i tako sve dok nismo kontaktirali regulatore iz HAKOM-a. Potom je zaživio Pravilnik o naknadi za pravo puta. Ishodili smo da se ubuduće na temelju elaborata o trasama utvrde točni iznosi naknade za pojedine gradove i općine. Tražili smo i razvrgnuće ugovora o služnosti za općine koje su ga potpisale prije izrade elaborata, no to je ukinuo Upravni sud – kaže odvjetnica Jajaš. Podsjeća da osim općina i gradova, i građani RH kao pojedinci mogu ostvariti pravo na naknadu ako im preko imanja prolazi telekomunikacijske mreža, zračna ili podzemna. To je, kaže, naknada bez vremenskog ograničenja jer se pravo na isplatu prenosi i na nasljednike, obrazlaže sugovornica.
Grad Dubrovnik među izuzecima
Za napomenuti je i kako je Ustavni sud upravo pokrenuo postupak ocjene ustavnosti najnovijih izmjena i dopuna Zakona o cestama i do okončanja postupka privremeno obustavio primjenu triju spornih članaka. Ustavni sud želi utvrditi jesu li Vlada i Sabor najnovijim izmjenama Zakona o cestama koje vrijede od siječnja, povrijedili Ustav, tj. jesu li na štetu gradskih i općinskih proračuna pogodovali teleoperaterima.
Za razliku od brojnih drugih jedinica lokalne i regionalne samouprave, Grad Dubrovnik nije imao okapanja s teleoperaterima:
- S Hrvatskim telekomom d.d. smo još 2007. godine potpisali Ugovor o partnerskom odnosu u štićenju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) i načinu uređenja prava korištenja javnih površina, Ugovore o osnivanju prava služnosti javnih površina te dodatke navedenim ugovorima, a sve u svrhu reguliranja prava i načina korištenja javnih površina u vlasništvu Grada Dubrovnika te izgradnje, polaganja i održavanja telekomunikacijske infrastrukture. Na temelju ovih ugovora, koji su i dalje na snazi sklopljeni na neodređeno vrijeme, društvo HT d.d. isplatilo je Gradu Dubrovniku ukupan iznos od 7.202.408,72 kune, čime je HT podmirio svoju obvezu plaćanja naknade za pravo služnosti do zaključno 31. prosinca 2022. godine – izvijestili su iz gradske uprave.