Bolje od fiksiranja cijena goriva, za državu bi bilo kad bi se poslužila onim što ima u Ini i kad bi u riječkoj rafineriji proizvodila derivate po stvarnim rafinerijskim cijenama, a ne da se drži manipuliranih cijena derivata na mediteranskom tržištu.
Smatra to Davor Štern, energetski konzultant, nekadašnji ministar gospodarstva i direktor Ine, dok energetski stručnjak prof. dr. Igor Dekanić misli da je fiksiranje srednje rješenje koje se ne može osuditi, a može se donekle braniti nekom logikom. Ovaj stručnjak smatra da će Europska unija, kada cijena goriva dođe na razinu od tri eura za litru, reagirati snižavanjem poreza na dodanu vrijednost.
DVA TJEDNA UREDBE
Iduća dva tjedna na svim će crpkama izvan autocesta u Hrvatskoj benzin koštati 13,50 kuna, dizel 13,08 kuna, a plavi dizel 9,45 kuna. Već u utorak cijene goriva na autocestama skočit će na 14,57 kuna za dizel i 14,06 kuna za benzin. Vlada je u ponedjeljak odlučila uredbom fiksirati cijene na crpkama izvan autocesta, s tim da se zamrzavanje odnosi samo na obična, a ne na premium goriva. Premijer Andrej Plenković navodi da se Vladina uredba odnosi na 94 posto postaja i vjeruje da se njome čuva standard velikog broja građana i omogućuje intenzivna turistička sezona, za koju kaže da se može očekivati na razini one iz 2019. godine.
Premijer je istaknuo da bi bez svih Vladinih mjera dizel koštao 16,64 kune, benzin 15,95, plavi dizel 11,83 kune i da su zbog svih dosadašnjih Vladinih mjera cijene benzina niže za 2,45 kuna, dizela 3,56 kuna, a plavog dizela za 2,38 kuna po litri. Odgovarajući na novinarska pitanja, premijer je rekao da Vlada ima još manevarskog prostora i u pogledu trošarina, da dođemo na minimum trošarina.
HRVATSKA I SVIJET ENERGENTIPoskupjela premium goriva, na njih se ne odnosi Vladino fiksiranje cijena: Skuplje ćete plaćati i na autocestamaPročitaj više
– Naša politika nije diskriminirajuća. I vi i ja da točimo na autocestama, plaćali bismo skuplju cijenu. Mi, za razliku od Mađarske, nemamo mehanizam koji će sigurno pasti na sudu EU-a. To je protupravno da s jednim tablicama točite po jednoj cijeni, a s drugima po drugoj. Mislim da nije realno da će ljudi silaziti s autoceste i točiti u gradovima pa se vraćati na autocestu. Neki možda hoće, ali ne velik broj – rekao je premijer.
I ministar financija Zdravko Marić ukazao je na to da se navike vozača nisu promijenile te je dodao kako je, što se trošarina tiče, ostalo prostora od 37 lipa na benzin i 19 lipa na dizel do minimalnih trošarina te da u Europskoj uniji nije bilo rasprava o smanjenju minimalne razine trošarina.
Ministar gospodarstva Davor Filipović dotaknuo se trgovačkih marži, koje kod nas iznose 65 lipa, a u Sloveniji 44 lipe i 46 lipa, i rekao da treba sagledati to što u Sloveniji nema priče o nestašicama, a kod nas je na 65 lipa priča o nestašicama.
ZAŠTO IMAMO INU?
Na našu konstataciju kako trgovci kažu da neće moći izdržati fiksiranje cijena goriva, Davor Štern kaže da je prošao automobilom kroz Sloveniju i da su male crpke ili zatvorene ili nisu imale gorivo, što je za očekivati. Dodaje da tamošnja vlada vjerojatno priprema neku uredbu, a da sličnu situaciju možemo očekivati i u Hrvatskoj jer nitko neće prihvatiti gubitak.
– Zato bi puno korisnije bilo da se država posluži onim što ima u Ini, a imamo rafineriju u Rijeci, možemo kupovati naftu i proizvoditi derivate po stvarnoj vrijednosti, a ne po manipuliranim cijenama Mediterana. Tu je došlo do velike disproporcije cijena koje su manipulirane od trgovaca i proizvođača. Danas se izgubila korelacija cijena između sirove nafte i derivata, a mi se uporno vežemo na tu mediteransku cijenu derivata, s kojima mi u principu nemamo ništa. Mi u Hrvatskoj imamo rafineriju, imamo nešto svoje nafte, a ostalo možemo kupovati po svjetskim cijenama, ali ove ekstra zarade koje se ostvaruju među trgovcima treba prekinuti. Derivate možemo sami proizvoditi i plasirati na tržište po stvarnim rafinerijskim cijenama, plus neku zaradu za Inu, marža i ostala davanja. U krajnjoj liniji, ako se Ini smanji zarada ili dođe nekakav gubitak, bolje da se gubitak kompenzira kroz Inu nego da se proširi kao rak na cijelo gospodarstvo – ističe Štern.
– Mi smo već imali naftu na razini cijene od 120 dolara za barel pa su cijene goriva bile oko 10 kuna – odgovara Štern.
Igor Dekanić kaže da je fiksiranje cijena ono što je Vlada mogla učiniti da pogoduje građanima i da ipak smanji pritisak na najveći dio poduzetnika, a da pritom ne zadire u temelje tržišta i ne ulazi u jednostrana rješenja, kao što je napravila Mađarska. Kaže da razlika u cijenama goriva na crpkama na lokalnim cestama i na autocestama nije ništa novo. To je uobičajena praksa velikih naftnih kompanija već desetljećima.
– Koliko će se dugo moći držati takve cijene, dokle to može ići, zna samo Vlada, odnosno ljudi iz Ministarstva financija znaju kolike su proračunske mogućnosti. Rekao bih da sve ovisi o cijenama sirove nafte, koje ovise o daljnjem intenzitetu borbenih operacija u Ukrajini. Europska unija je rekla da neće intervenirati u temeljne tržišne odnose, međutim negdje već početkom ukrajinskog rata rečeno je da će se, ako cijene nafte odu previsoko, razmotriti smanjivanje poreza, ali nije spomenuta nikakva granica. Prošlog tjedna su cijene nafte išle na dolje jer su u petak bile 113 dolara za barel, a tjedan dana prije 125 dolara za barel, dakle, cijene sirove nafte već su se nešto spustile. Imam osjećaj, koji temeljim na dugogodišnjem iskustvu, da će vjerojatno EU, ako cijene goriva budu rasle i prelazile neku granicu od tri eura za litru, intervenirati uredbom o smanjenju poreza na dodanu vrijednost – navodi Dekanić.