Euroasia group foundation, neprofitna organizacija koja koristi alate političkih znanosti, je danas objavila godišnje istraživanje američkog javnog mnijenja u kojem su anketiranima, vodeći računa o tome tko je republikanac, a tko demokrat, postavljena glavna vanjskopolitička pitanja koja dijele (i ujedinjuju) Amerikance, donosi Slobodna Dalmacija.
Nažalost, ova studija otvoreno demonstrira stupanj funkcioniranja moderne "demokracije". Naime, dva američka stranačka tabora se slažu u većini pitanja, a njihov konsenzus se uglavnom - kosi sa onim establišmenta. Posebno veseli - barem u teoriji - što u ovome prednjače mladi Amerikanci.
Ono što je možda u ovom trenutku i najvažnije je to da Amerikanci, suočeni s pitanjem "Koji ciljevi su najvažniji u pristupu SAD-a ruskoj invaziji Ukrajine?" daju prednost diplomaciji za okončanje rata u Ukrajini. "Izbjegavanje izravnog rata između SAD-a i Rusije" bio je najviše rangirani odabir među svim stranačkim opredjeljenjima.
Također, između pet izbora, javnost navodi "slabljenje Rusije", kao najmanje poželjan. Što se tiče Ukrajine, javnost i Bijela kuća/Kongres su u izravnom sukobu."Dva cilja najvišeg ranga zahtijevaju politiku koja nastoji potaknuti diplomatsko rješenje ili deeskalirati (umjesto intenzivirati ili produžiti) ratne napore", stoji u izvješću.
Osim toga, otkriveno je da demokrati i republikanci možda ipak nisu toliko podijeljeni koliko misle.
Gotovo 80 posto republikanskih i demokratskih sudionika ankete podupire veći kongresni nadzor nad upotrebom oružane sile. Nažalost, nedavne rezolucije dopuštaju predsjedniku da pošalje trupe preko mora, čak i bez parlamentarnog glasanja. Ova potpora se povećala od 2020. godine.
Ipak, većina misli da će članstvo Švedske i Finske u NATO-u koristiti Sjedinjenim Državama, ali i da bi SAD trebao nastaviti s pregovorima o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma. Podsjećamo, 2018. se SAD povukao iz ovog aranžmana koji je trebao spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje, u zamjenu popuštanja ekonomskih sankcija azijskoj zemlji.
Međutim, ima vanjskopolitičkih pitanja i po kojim su stranke podijeljene. Četiri od deset demokrata koji su sudjelovali u anketi smatraju da bi se američka potrošnja na obranu trebala smanjiti, u usporedbi s otprilike jednom četvrtinom republikanskih anketara.
Dvostruko više republikanaca nego demokrata želi povući većinu ili sve američke trupe iz Europe, iako je na objema stranam najpopularniji odgovor zadržavanje trenutne razine tamošnjih snaga. SAD trenutno ima oko 100.000 vojnika na starom kontinentu.
Što se tiče mladih birača, oni obično imaju drugačije poglede od svojih roditelja, baka i djedova. Tako ispitanici između 18 i 29 godina imaju daleko najmanje pozitivno mišljenje o daljinskim udarima dronova od drugih dobnih skupina. Također, većina mladih ispitanika smatra da bi SAD trebao smanjiti svoju vojnu prisutnost u Aziji kao odgovor na jačanje Kine.
Jučer je predsjednik Joe Biden, obraćajući se demokratskim donatorima, rekao da on i američki dužnosnici još uvijek "pokušavaju shvatiti Putinovo odstupanje" u Ukrajini. "Gdje on vidi izlaz?" upitao je Biden. "Gdje se on vidi u poziciji kojoj, ne samo da gubi ugled, već i značajnu moć unutar Rusije?"
"Mislim da ne postoji mogućnost da se upotrijebi nuklearno oružje i ne završi s Armagedonom. Nismo se suočili s mogućnošću Armagedona od Kennedyja i Kubanske raketne krize", rekao je Biden.
Kubanska raketna kriza je prouzročena kada se Sovjetski savez htio približiti američkim granicama, postavljajući nuklearno naoružanje na Kubu. Tada je predsjednik SAD-a John F. Kennedy rekao da, ukoliko Sovjeti odmah ne okrenu svoje brodove, koji su već bili krenuli prema Karibima, će ih potopiti; čak i pod cijenu Trećeg svjetskog rata.
Nešto slično kao što će se dogoditi ukoliko Ukrajina uđe u NATO - samo s obrnutim akterima.