Svojevremeno se jedan zajednički prijatelj u našem društvu koje se okupljalo oko balota pohvalio da je bio u konobi jednog umirovljenog policajca i ostao zapanjen količinom oružja koje dotični posjeduje.
Nije mogao, njegove su riječi, naoružati satniju, ali, tvrdi, pojačani vod svakako.
Beogradska tragedija još jednom je pokazala i dokazala kakve pogubne i nenadoknadive posljedice može proizvesti zlouporaba oružja. Pa čak kad se radi i o registriranom oružju u posjedu uglednoga građanina, kako se pokazalo u beogradskom slučaju. Što li je tek s neregistriranim oružjem? Tko ga posjeduje, o kojim količinama i kakvoj vrsti oružja se radi?
Planski razoružani
Ne treba sumnjati da nemali broj pojedinaca ilegalno posjeduje oružje za kakvo se ne može dobiti dozvola. Na primjer automatske jurišne puške s rafalnom paljbom. Dosadašnja praksa je pokazala da se takvo oružje najčešće zloupotrebljavalo u najtežim kriminalnim radnjama poput ubojstava, pojedinačnih i masovnih.
Potpisnik ovih redaka ne jednom je od većeg broja osoba na prostoru koji je tijekom Domovinskog rata bio pod okupacijom velikosrpskih agresora čuo izjavu da će uvijek imati oružje jer su se jednom, planski razoružani, opekli, a to više nikada neće dopustiti.
Njihov arsenal koji su pribavili tijekom i neposredno poslije Domovinskog rata sastoji se od pješačkog naoružanja, a to uz sve vrste pušaka obuhvaća ručne i puščane granate, raketne bacače i tko zna što još.
Kako su se na području današnje Splitsko-dalmatinske županije ratne operacije i ratna stradanja zbivali uglavnom na prostoru cetinskog kraja razložno je pretpostaviti da je i zaostalog ilegalnog oružja najviše u posjedu građana na tom području. S obzirom na to što se proteklih godina sve moglo čuti na ovu temu, ne bi se trebalo čuditi kada bi se dokazalo da je nelegalnog oružja više od legalnog.
Zbog svega navedenog, a potaknuti slučajem iz Beograda, od Policijske uprave splitsko-dalmatinske zatražili smo odgovore na pitanja koliko na području koje je u djelokrugu djelovanja Policijske postaje Sinj, dakle na području gradova Sinj, Trilj i Vrlika i općina Dicmo, Hrvace i Otok, ima registriranog oružja i kojih sve vrsta. Upitali smo koliko su kroz proteklih godinu dana građani Cetinske krajine dragovoljno predali neregistriranog oružja. I, treće, pitali smo koliko su na području koje pokriva Policijska postaja Sinj policijski službenici od građana oduzeli oružja koje su oni nezakonito posjedovali, o kolikom broju građana se radi te o kakvom oružju je bila riječ.
Nema čega nema
Od Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću PU Split dobili smo sve tražene odgovore. Navodi se, tako, da je 4. svibnja ove godine kod građana bilo registrirano 3992 komada različitih vrsta oružja i to: 3347 pušaka, 567 pištolja i revolvera, 3 kubure, 2 samostrela, 71 puščana cijev i dvije reprodukcije revolvera.
Od 4. svibnja prošle do istoga dana ove godine građani s područja Cetinske krajine dragovoljno su predali policijskim službenicima 1650 komada neregistriranog streljiva raznih kalibara.
U istom razdoblju, dakle od 4. svibnja 2022. do 4. svibnja 2023. godine, policijski službenici Policijske postaje Sinj od 16 građana oduzeli su 53 komada oružja koje su nezakonito posjedovali. Radilo se o 22 puške i 31 pištolju. •