Silovao pokćerku, a kazna mu upola manja od minimalne jer je u ratu bio - specijalac! Odgurivala ga je, vrištala...

Županijski sud u Zagrebu osudio je nepravomoćno na dvije i pol godine zatvora 54-godišnjeg K.Š. iz okolice Zagreba, nakon što je utvrđeno da je na štetu svoje punoljetne pokćerke počinio teško kazneno djelo protiv spolne slobode, odnosno što je uporabom sile s drugom osobom, bez njezina pristanka, izvršio sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, objavila je Slobodna Dalmacija.

Iako je za to kazneno djelo propisana zatvorska kazna od minimalno pet do 15 godina zatvora, sud je išao ispod minimuma, i to zbog “naročito olakotnih okolnosti”.

Muškarac je osuđen jer je u drugoj polovici ožujka 2022. u prijepodnevnim satima na adresi u prostorijama svoje obiteljske kuće u kojoj je u zajedničkom kućanstvu stanovao s izvanbračnom suprugom i s njezinom kćeri, ušao jednom u sobu u kojoj se nalazila njegova pokćerka. Kako stoji u izreci presude, protiv njezine volje, a u namjeri da s njom ostvari spolni odnos ili izjednačenu spolnu radnju, najprije ju je dirao po grudima, nakon čega joj je skinuo tajice i gaćice koje je imala na sebi. Ona mu je cijelo vrijeme govorila da se makne od nje, odgurivala ga svojom rukom, pri čemu je i vrištala...

U zajedničkoj kući

Žrtva je prijavila kazneno djelo gotovo mjesec dana nakon što je ono počinjeno, a to, stav je suda, upućuje na to da je bila u strahu i da nije imala snage niti znala što napraviti, a kako je to i sama svjedočila. U vrijeme počinjenja kaznenog djela imala je 20 godina, a za vrijeme počinjenja kaznenog djela živjela je u zajedničkom domaćinstvu s počiniteljem u njegovoj kući.

U vrlo opširnoj presudi sudsko vijeće vrlo detaljno analizira iskaze brojnih svjedoka, a nepravomoćnu kaznu koja je upola manja od zakonskog minimuma obrazložili su ovako:

- Prilikom izbora vrste i mjere kaznenopravne sankcije sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, pobude iz koji je djelo počinjeno, prijašnji život počinitelja, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenja djela i odnos prema žrtvi - navodi se u presudi, a onda kreće nabrajanje olakotnih okolnosti od kojih je jedna da je “optuženik kazneno neosuđivana osoba u dobi od 54 godine”.

- Kao olakotno je cijenjeno da je optuženik sudionik Domovinskog rata kao pripadnik specijalne policije time da je u Domovinskom ratu sudjelovao od 1991. do 1995., nositelj je Spomenice Domovinskog rata i medalje “Oluja”. Sve navedene okolnosti dovedene u međusobnu vezu i u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotnu okolnost.

Svjestan posljedica

Kao otegotna okolnost cijenjeno je da je optuženik kazneno djelo počinio kao osoba zrele životne dobi i kao takav svjestan značenja i posljedica svojih postupaka. Nadalje, kao otegotno je cijenjena upornost optuženika u činjenju kaznenog djela kada usprkos protivljenju žrtve i traženju da ju pusti, pa time jasno izraženom njezinu protivljenju, nastavlja s činjenjem kaznenog djela - obrazlaže sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda, navodeći da je sud primijenio odredbe o ublažavanju kazne i to zato što smatraju da je ovo što je napravio tek svojevrstan ispad!

- Naime, imajući na umu da je optuženik u dobi od 54 godine i da nije imao drugih kažnjivih ponašanja, ovo kazneno djelo predstavlja životni eksces. Kaznu zatvora u trajanju dvije godine i šest mjeseci sud smatra primjerenom - navodi se u presudi koju potpisuje sudac Dražen Kevrić.

Kako se ŽDO Zagreb žalio, treba vidjeti što će odlučiti Visoki kazneni sud. Podsjetimo se da su prije dvije godine smanjili presudu dubrovačkog Županijskog suda kojom je 48-godišnjak osuđen zbog spolnog zlostavljanja svoje osmogodišnje pastorke. VKS je kaznu smanjio s 14 na 11 godina zatvora, a javnost je bila zgrožena činjenicom da je dio obrazloženja glasio kako je “u pravu optuženik kada tvrdi da je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne precijenio značenje otegotnih, a podcijenio značenje olakotnih okolnosti te propustio optuženiku cijeniti kao olakotnu okolnost činjenicu da je sudjelovao u Domovinskom ratu”.