Vrijeme je rogača! Rogač raste u područjima tople klime, a u Hrvatskoj se uzgaja isključivo u južnoj i srednjoj Dalmaciji. Najviše nasada rogača ima na srednjodalmatinskim otocima poput našeg Šipana.
Inače, Šipanski rogač autohtona je sorta, a njegovi plodovi dozrijevaju početkom rujna i ubraja se u stolne sorte.
Iako je porijeklom s Mediterana, rogač se sada uzgaja u cijelom svijetu. Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa kao ‘egipatska smokva‘ , a Egipćani su ga koristili ljepljiva i u mumificiranju. Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove prirodne slatkoće, Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Španjolskoj zajedno s limunom i maslinom,Španjolci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju.
Inače, u antičko doba sjemenke rogača služile su za vaganje zlata, a taj naziv za jedinicu zlata od 0,18 grama ostao je uvažen i danas - karat. Jedna sjemenka, jednako jedan karat. Na okus ove mahunarke treba se naviknuti, mnogi je obožavaju, dok je drugi ne žele niti pomirisati. Dok je svježa još je relativno mekana i može se grickati, mahuna rogača okusom podsjeća na jako aromatičnu čokoladu.
Ugljikohidrati čine 80 posto sastava rogača. Sadrži vitamine A, B2, B3 i D. Osim toga posjeduje i znatne količine kalcija, fosfora, kalija, magnezija. U manjim količinama sadrži željezo, mangan, barij i bakar. 100 grama praha rogača ima 228 kilo kalorija i sadrži 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 0,67 g masti te čak 41 g vlakana.
Mahuna rogača je bogata prirodnim sladorom, stoga kad je koristite u slatkim jelima ne pretjerujte s dodavanjem šećera. Rogač se najčešće koristi u obliku brašna ili praha, a najčešća slastica u kojoj ćete ga naći su dizana tijesta. Od davnima je uz orahnjaču i makovnjaču svoje mjesto na tanjuru našao i rogač. U nešto modernijem ruhu od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napici, a finu aromu dat će i pudinzima i kolačima, donosi Dobra hrana.
Rogač se zbog svoje slatkoće odlično sljubljuje s citrusima, jabukama ili kruškama, stoga ne čudi da je najčešća podloga mnogih kolača s dodatkom mljevenog rogača upravo jabuka. Kombinacijom rogača i jabuke dobije se savršeni spoj slatkoće i kiselosti, a na nepcu se osjeća svježina i lakoća ovog tijesta
Trebat će vam:
Za tijesto:
5 žumanjaka
140 g maslaca
100 g šećera
korica jednog limuna
180 g glatkog brašna
prašak za pecivo
Za nadjev:
4 naranče
100 g brusnica
4 velike žlice pekmeza od marelica
5 bjelanjaka
100 g šećera
vanilin šećer
150 g mljevenog rogača
Priprema:
Zamijesite glatko tijesto i stavite u hladnjak na sat do dva da se tijesto malo odmori. Naranču očistite od kore i opni pa narežite na malene kriške. Narančama dodajte brusnice i pustite ih sa strane. Bjelanjke dobro izmiksajte. Malo pomalo dodajte šećer i na kraju ručno umiješajte mljeveni rogač. Tijesto izvadite iz hladnjaka te ga oblikujte prema limu u kojem ćete ga peći, a prethodno ste ga obložili papirom za pečenje. Tijesto prije pečenja malo nabodite vilicom. Stavite ga peći na 180°C. Pecite ga 15 - 18 minuta, do pola. Izvadite ga iz pećnice, premažite pekmezom od marelica, po njemu posložite naranče i brusnice i na vrh izlijte smjesu od bjelanjaka, šećera i mljevenog rogača. Vratite u pećnicu i ispecite kolač do kraja, otprilike još 15 minuta.