Kada su blagdanski kupci u nekim državama nedavno otišli u svoje lokalne prodavaonice u potrazi za žestokim pićem, mnoge je umjesto toga dočekao prizor opustjelih polica. Iako je ovo djelomično rezultat problema globalnog lanca opskrbe, ujedno je i dokaz sve veće potražnje za alkoholom. Riječ je o trendu što je doveo do pandemije morbiditeta uzrokovanog alkoholom, koji se počeo manifestirati u obliku porasta stopa gastrointestinalnih i jetrenih bolesti, hospitalizacija zbog alkoholnog hepatitisa i nasilja u obitelji povezanih s alkoholom, donosi Slobodna Dalmacija.
Oni koji unose alkohol u niskim do umjerenim količinama možda se neće prepoznati u pričama o njegovim pogubnim efektima. Umjesto toga će samozadovoljno nastaviti slijedit klasične zdravstvene smjernice koje propagiraju tjelesne prednosti povremene konzumacije. Ipak, posljednjih nekoliko godina došlo je do značajnog potapljanja ove ideje, jer novi podaci koji se pojavljuju dovode u pitanje treba li alkohol u umjerenim količinama i dalje biti gledan kao doktorov stručni savjet.
Možda je najčešći argument za dobrobit laganog do umjerenog konzumiranja alkohola – koji se obično definira kao između jednog do dva pića dnevno – njegova navodna kardioprotektivna vrijednost. Po tome se alkohol razlikuje od duhana, koji je štetan na bilo kojoj razini. Predloženi kardioprotektivni učinci alkohola često su predstavljeni kao krivulja u obliku slova J, pri čemu umjereno pijenje zauzima onu slatku točku između trezvenosti i teškog opijanja kada je u pitanju smanjena smrtnost.
U stvarnosti, ova je povezanost vjerojatnije "statistički artefakt" koji u velikoj mjeri proizlazi iz opservacijskih istraživanja niske kvalitete, kaže Christopher Labos, epidemiolog i kardiolog u Queen Elizabeth Health Complex u Montrealu. "Kada pogledate studije koje uzimaju u obzir stvari poput obrnute uzročnosti ili činjenice da su neki ljudi koji piju nulu alkohola bivši konzumenti, tada shvaćate da je zaštitna korist alkohola minimalna ili nikakva i da alkohol donosi više štete nego koristi našem društvu", rekao je Labos.
Ovo statističko ograničenje bilo je prikazano u srpnju kada je BMC Medicine objavio rezultate meta-analize koji sugeriraju da ljudi koji piju ne moraju prestati konzumirati male količine alkohola za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti (KVB). Istraživači su primijetili da je vjerojatno precijenjen smanjeni rizik od KVB-a uključivanjem bivših alkoholičara kao onih koji ne piju. Čak i ako krivulja u obliku slova J postoji, njena jednostavnost vara. Rizik od KVB-a raste zajedno s konzumacijom alkohola zbog kompliciranog niza genetskih čimbenika i načina života. Krivulja također predstavlja nešto nalik 'kvaki 22'. Ako volite alkohol dovoljno da ga pijete svaki dan, ostati na najnižoj razini krivulje gdje ćete dobiti najviše koristi može se pokazati izazovom.
Još jedan čimbenik koji propitkuje kardioprotektivni benefit alkohola došao je zbog nedavnih podataka da epizode fibrilacije atrija mogu biti potaknute akutnom upotrebom alkohola. Nasumično kontrolirano ispitivanje objavljeno u New England Journal of Medicine zaključilo je da apstinencija smanjuje ponavljanje aritmije kod osoba koje redovito piju, a part od fibrilacije atrija. "Ako to uspijemo ponoviti, mislim da ćemo otkriti da bi smanjenje konzumacije alkohola moglo biti vrlo učinkovito za sprječavanje i liječenje fibrilacije atrija", rekao je Labos. Međutim, zagovornici J-krivulje primijetit će ovomjesečnu objavu podataka studije iz UK Biobank koji ukazuju na to da niske razine konzumacije alkohola donose najveće smanjenje rizika od fibrilacije atrija.
Istraživanja pokazuju da manje od polovice Amerikanaca shvaća da alkohol povećava rizik od raka. Početkom 2021. godine, epidemiološka analiza procijenila je da je alkohol pridonio 4,8 posto slučajeva raka i 3,2 posto smrti od raka u Sjedinjenim Državama. Zatim je ovog ljeta Lancet Oncology objavila rezultate vielike studije o globalnom opterećenju karcinomima kao posljedice alkohola. Iako je glavna poruka bila da se 4 posto novih slučajeva raka u svijetu 2020. pripisuje alkoholu, također je važno napomenuti da je umjereno pijenje činilo 103.100 od 741.300 ovih predviđenih godišnjih slučajeva.
"Rizik od raka raste čak i uz niske ili umjerene razine pijenja", rekla je glavna autorica studije Harriet Rumgay iz Međunarodne agencije za istraživanje raka u Lyonu u Francuskoj. "Manje pijenja znači da ćete imati manji rizik od raka nego ako pijete puno, ali ne postoji sigurna granica konzumacije alkohola."
Studija je povezivala konzumaciju alkohola s povećanim rizikom od najmanje sedam različitih vrsta raka, uključujući rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, debelog crijeva, rektuma, jetre i dojke. Iako u Sjevernoj Americi muškarci predstavljaju oko dvije trećine slučajeva raka zbog alkohola, Rumgay je dodala da su "niske i umjerene razine pijenja (jedno ili dva alkoholna pića dnevno) pridonijele relativno većem broju slučajeva raka među ženama nego među muškarcima."
Još više negativnih vijesti za umjereno alkoholičare stiglo je kasnije tijekom ljeta, kada je tim južnokorejskih istraživača objavio podatke koji pokazuju da kada je riječ o riziku od razvoja gastrointestinalnog karcinoma, čak i opijanje može biti bolje od kontinuirane, ali umjerene konzumacije. Možda promjenjivu percepciju kancerogenog potencijala alkohola najbolje sumira Američko društvo za borbu protiv raka, koje je u ažuriranju svojih smjernica 2020., nakon 8-godišnjeg prekida, ponudilo ovaj sažeti savjet: "Najbolje je ne piti alkohol."
Isto tako, došlo je do ponovnog razmatranja učinaka umjerene konzumacije alkohola na zdravlje mozga. Nedavno izvješće o multimodalnom MRI moždanog i kognitivnog testiranja na preko 25 000 sudionika u studiji UK Biobank pokazuje da unos alkohola možda uopće nema 'sigurnu dozu'. Čak i umjerena konzumacija smanjila je volumen sive tvari i funkcionalnu povezanost, negativne nuspojave koje su se povećale u onih s višim krvnim tlakom i indeksom tjelesne mase. "Veličina učinka je mala, premda veća od bilo kojeg drugog promjenjivog faktora rizika", kazao je jedan istraživać, napominjući da su promjene povezane sa smanjenim pamćenjem i demencijom.
Louise Mewton, doktorica znanosti, iz Centra za zdravo starenje mozga na Sveučilištu New South Walesa u Sydneyu, Australija, rekla je da ovi rezultati pružaju zanimljivu usporedbu s nekim drugima o vezi između alkohola i demencije. "Nedavna studija o više od milijun slučajeva demencije u Francuskoj pokazala je da su problematična upotreba alkohol jedan od najjačih čimbenika rizika za demenciju - čak i više od stvari poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa", rekla je Mewton za Medscape. Za usporedbu, "najnovije recenzije pokazuju da su 4 pića tjedno povezana s najmanjim rizikom od demencije - tako da govorimo o vrlo niskoj razini upotrebe alkohola u smislu održavanja zdravlja mozga." "Razumijevanje zašto se čini da su vrlo male količine alkohola zaštitne u smislu demencije, ali štetne kada gledamo skeniranje mozga je nešto što bi bilo stvarno zanimljivo 'raspakirati'", kaže Mewton.
Ona i njeni kolege nedavno su objavili podatke koji sugeriraju da postoje tri razdoblja u kojima bi mozak mogao biti posebno osjetljiv na neurotoksične učinke alkohola: trudnoća (od začeća do rođenja), kasnija adolescencija (15-19 godina) i starija odrasla dob (preko 65 godina). Usmjeravanje bihevioralnih uzoraka pacijenata u tim fazama stoga može biti od velike koristi. I nikada nije prerano za promicanje apstinencije među onima s poremećajem konzumiranja alkohola, jer se pokazalo da se oštećenje mozga još uvijek događa čak i neposredno nakon što ljudi prestanu piti.
Iako. u još jednom argumentu za relevantnost krivulje u obliku slova J, podaci iz Massachusetts General Brigham Biobank nedavno su ukazali da umjerena uporaba alkohola, za razliku od slabe i teške upotrebe, smanjuje neurobiološku aktivnost uzrokovanu stresom i velike štetne kardiovaskularne događaje. Ova nova otkrića znače da će liječnici morati prenositi nijansiraniju poruku o zdravstvenim učincima umjerene konzumacije alkohola nego dosadašnjih godina.
Rumgay također podržava šire promjene zdravstvene politike. "Postoje neki dokazi da bi dodavanje upozorenja o raku na etiketama alkohola, slično onima koji se koriste na pakiranjima cigareta, moglo odvratiti ljude od kupnje alkoholnih proizvoda i povećati svijest o uzročnoj vezi s rakom", rekla je. "Ali najučinkovitiji načini smanjenja upotrebe alkohola u populaciji su povećanje cijene alkohola kroz veće poreze, ograničavanje dostupnosti za kupnju i smanjenje marketinga."
S druge strane, Mewton preporučuje različite intervencije za pacijente kojima je još uvijek teško ograničiti pijenje. "Za manje problematičnu upotrebu, stvari poput kognitivne bihevioralne terapije i motivacijske terapije vrlo su učinkovite u smanjenju konzumacije alkohola", rekla je za Medscape.
Uz svu raspravu o tome kako je pandemija COVID-19 pogoršala problematično pijenje, ona je također pružila priliku da se pacijenti navedu da preispitaju svoj odnos prema alkoholu. Ali kao što primjećuje kardiolog Labos, novi podaci o negativnim učincima alkohola vjerojatno se neće smatrati potresnim za većinu pacijenata. "Duboko u sebi, mislim da većina ljudi zna da alkohol nije zdrav, ali je dio naše društvene kulture i stoga pronalazimo načine da opravdamo svoje ponašanje", zaključio je.
Labos sugerira da liječnici mogu preoblikovati ideje o alkoholu u umovima svojih pacijenata u smjeru onoga što on zapravo jest - "užitak kojeg ne bismo trebali imati previše često". "Baš kao i nezdrava hrana, to ne znači da povremeno ne možemo uživati u malim količinama, ali moramo prestati predstavljati da je dobra za nas, jer nije."