Koja je bolja zelena menestra, konavoska ili primorska? Evo po čemu se razlikuje ova delicija s juga hrvatske

Narodna predaja govori da je starija konavoska, spominje se još daleke 1580. godine, ali ni primorska zelena menestra puno ne zaostaje. Omiljena zimska jela u Konavlima i Dubrovačkom primorju samo su naizgled ista, a o razlikama pitamo upućene, Iva Muja iz Agroturizma Konavle i Mata Katičića iz Seoskog turizma Katičić.

Mujo kaže kako se kod njih za izradu ovog specijaliteta koristi više različitih vrsta mesa, redom domaće sušeno na ognjištima i soljeno na tradicijski način. Sastojci su štuk od pršuta, komadi pancete, sušene svinjske glave, kobasice pripremljene uoči Božića, kaštradina...

Zelena menestra - dani zelene menestre Agroturizam Konavle

Agroturizam Konavle/

- Mi koristimo i više vrsta kupusa. Uz raštan, tu su verza i bijeli kupus i, naravno, krtola – otkriva nam Mujo tajnu dobrog zalogaja koji se kad je kupus posrijedi, smatra on, može iznijeti i u postocima:

- U Konavlima je u menestri nekih 70 posto raštana, a 30 posto verze i bijelog kupusa – dodaje naš sugovornik i primijećuje kako se konavoske od primorske menestre razlikuje i po tome što se u drugoj za aromu koristi tzv. prijetop ili loj.

Primorac Mato Katičić iz OPG-a Smokovljani ističe pak kako su njegovi sumještani u prošlosti zelenu menestru nazivali i ‘kupus pod mrsno‘, a u odnosu na konavosku menestru razlike su brojne:

- Kod nas se koristi takozvani bijeli kupus, režemo ‘sredice‘ umjesto listova, a u Konavljana je onaj modri kupus raštan što se grana. Kod njih je i kuhana kobasica redovito sastojak zelene menestre, a mi mislimo da je domaće kobasice šteta kuhati, u nas one idu na gradele ili ih režemo na komade kao hladni narezak. U Konavlima u menestru idu i svinjska glava, vilice, panceta, a kod nas bravetina – uspoređuje Katičić i napominje kako u hladnu vodu Primorci dodaju maslinova ulja da kupus unutra bude ukusniji. U jelo ide samo jedna vrsta kupusa, domaći raštan. Meso se kuha sat do dva, pa se skuhano izvadi iz lonca u zdjelu. Kada voda nanovo prokuha ubaci se kupus koji se kuha otprilike desetak minuta kako se ne bi raspao.

Zelena menestra je hit jelo još od renesanse

Zavazda Konavle/Fb

Kod serviranja nijanse su manje izražene, jelo se servira toplo, mesni dio posluži se na pladnju, a kupus obično u dubokoj zdjeli s malo tekućine. Stručnjaci za pripremu ove slane delicije nadaju se da će ona uskoro osvanuti na popisu nematerijalne UNESCO-ove zaštićene baštine. U međuvremenu se u božićno doba redovito konzumira na konavoskim OPG-ovima, a u sklopu manifestacije Mirisi Božića u Konavlima.

Prvi spomen zelene menestre povezuje se s djelom „Malahna komedija od pira“ renesansnog dubrovačkog autoa Antuna Bratosaljića Sasina. Mjesto radnje je Mali Ston 16. stoljeća, a tema gozba na blagdan Sv. Antuna Pustinjaka.