Je li čovjek mesojed, biljojed ili svejed? ‘Ne trebate biti genije da biste shvatili da čovjek nije stvoren da jede meso‘

Teksaški kardiolog William S. Roberts ističe da ljudi, po anatomskim karakteristikama, nisu bića koja bi trebala jesti meso, piše National Geographic, a prenosi Slobodna Dalmacija.

- Mislim da su dokazi prilično jasni. Ako pogledate različite karakteristike mesoždera i biljojeda, ne trebate biti genije da biste shvatili gdje spada čovek - ističe dr Roberts, glavni urednik časopisa 'The American Journal of Cardiology' i direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti Medicinskog centra u Dallasu.

Roberts objašnjava da mesožderi imaju kraća crijeva, oko tri puta veća od duljine tijela, dok biljojedi imaju duži probavni sustav, zbog čega je čovjek bliži biljojedima. Ipak, zagovornici teorije o tome da čovjek jest mesožder ističu da su ljudska crijeva, u odnosu na tijelo, ipak kraća nego crijeva biljojeda.

Zatim, i ljudi i biljojedi unose vitamin C putem hrane, dok mesožderi sami prave ovu kiselinu.

Osim toga, ljudska bića i biljojedi imaju malu usnu duplju u odnosu na glavu, dok mesožderi imaju velika usta za grabljenje i ubijanje plena, dodaje doktor Milton R. Mills iz Udruge liječnika za odgovornu medicinu.

Osnivač i predsjednik ove institucije doktor Neal D. Barnard objašnjava da ljudi nemaju sposobnosti neophodne da budu dobri lovci.

- Nismo brzi kao mačke, sokolovi i drugi predatori - kaže on.

Tek s pojavom strijele, sjekire i sličnih predmeta postalo je moguće ubijanje i zarobljavanje plijena.

Doktor Barnard ističe i da su ljudi počeli piti mlijeko životinjskog porijekla prije oko 10.000 godina, dakle nedavno, a mnogima ono ne prija. Štoviše, troje od desetero ljudi je netolerantno na laktozu.

- Naša fiziologija otkriva da nismo zaista evoluirali toliko da konzumiramo mliječne proizvode i nakon ranog djetinjstva - upozorava liječnik.

Međutim, tu je i sve češće pitanje – jesmo li svejedi?

Očito je da nismo mesožderi, ističe anatom John McArdle, ali jednako je očito da nismo ni potpuni vegetarijanci, što ćete vidjeti ako pažljivo analizirate anatomske, fiziološke i fosilne dokaze. 

Da smo strogi biljojedi, imali bismo drugačija crijeva, drugačije zube, drugačiji želudac, piše National Geographic.