- Kada smo pod kroničnim stresom upalni procesi u našem tijelu su povišeni što stvara rizik za zdravlje. Moja dosadašnja istraživanja pokazala su da mindfulness, meditacija i srodne tehnike smanjuju aktivnost gena koji stvaraju te upalne procese, čime nas štite od nekih vodećih uzroka smrtnosti poput kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti, kao i depresije - riječi su kojima svoj doprinos poimanju mentalnog zdravlja opisuje Splićanka Ivana Burić, mlada psihologinja koja znanje stečeno na britanskom Coventry Sveučilištu, gdje je radila na zapaženom istraživanju utjecaj meditacije na gene, a o kojemu su pisali mediji diljem svijeta, pretače u rad u svom ˝Mindfulness Centru Split˝.
Usmjerenju njene profesionalne znatiželje kumovala je, kako doznajemo, prometna nesreća u kojoj je, tijekom studija, stradala kao pješakinja, kada je zbog zadobivenih ozljeda mjesecima bila slabo pokretna, te godinama patila zbog pretrpljenog straha i poremećaja pažnje koji je pratio traumu.
Iskustvo je to koju je ju je, kaže, nagnalo da istraži, za ovdašnje pojmove, nekonvencionalne načine samopomoći.
- Započela sam s transcendentalnom meditacijom jer sam tada jedino za nju čula. I premda mi je bila korisna, nije mi odgovaralo što ima mnogo mističnih i nejasnih elemenata, poput mantre koju ponavljate dok meditirate, a čije vam značenje nije poznato, niti ju smijete ikome reći, te općenito nema prostora za postavljanje skeptičnih pitanja.
Tako da sam tražila dalje i nedugo zatim na internetu naišla na mindfulness u kojem sam se brzo pronašla. Imao je smisla jer je prilagodljiv, jednostavno razumljiv i temeljen na znanosti.
S meditacijom sam započela jer mi je nakon nesreće trebalo doslovno dvostruko više vremena za jedan ispit nego inače. I osim što mi se pažnja vratila na staro, mindfulness mi je pomogao da naučim ugodno živjeti s kroničnom boli i s anksioznosti.
Također, naučila sam više uživati u malim, svakodnevnim stvarima poput zagrljaja, tuširanja ili mirisa kave. U meni se, stoga, stvorila sramežljiva želja da se bavim istraživanjima iz tog područja psihobiologije, iako sam znala da su mi šanse male - navodi znanstvenica, koju je glad za znanjem, uskoro zatim odvela na Sveučilište u Exeteru, na jugozapadu Engleske, gdje je, uz stipendiju, u timu molekularnih biologa, radila na istraživanju utjecaja plastike na zdravlje čovjeka.
Iako, kako kaže, ovo iskustvo nije imalo nikakve veze s mindfulnessom, koji je ostao na vrhu njene liste prioriteta, poslužilo je kao vrijedna lekcija i odskočna daska, s koje se prijavila na natječaj za doktorat upravo na temu meditacije, i to na Coventry Sveučilištu, koje je bilo svega nekoliko sati vožnje udaljeno od njene tadašnje adrese.
- Za prijavu sam morala napisati prijedlog istraživačkog projekta o meditaciji u koji sam uključila molekularnu biologiju i neuroznanost sa standardnim psihologijskim mjerama. Ponuđen mi je posao i taj doktorat je uskoro postao dvostruki u suradnji s Donders Institutom pri Radboud Sveučilištu u Nizozemskoj, gdje sam dobila iskustvo u neuroznanosti i ostvarila zapažene rezultate - navodi naša sugovornica, ističući kako je u Engleskoj dobrobiti mindfulnessa i joge istraživala i na zatvorenicima koji pate od poremećaja ličnosti, te odslužuju maksimalne zatvorske kazne, nažalost bez zaključka, jer je pobuna zatvorenika u susjednom bloku osujetila njihove dobre namjere.
Mindfulness se, kako navodi, na Zapadu smatra dijelom opće mentalne higijene pa u većim gradovima gotovo svaki kvart ima certificirane instruktore i grupe. To se područje psihologije, kaže, primjenjuje u bolnicama, vrtićima, školama i organizacijama.
Isplativost ulaganja u ovu tehniku prepoznao je i privatan sektor, pa giganti poput Googlea, Applea ili Nikea čak imaju prostorije gdje ga njihovi zaposlenici mogu prakticirati tijekom radnog vremena.
-Moja misija je da za vrijeme svog života Hrvatsku i cijelu našu regiju što više približim takvom viđenju ove prakse, koje je već sveprisutno u većem dijelu Europe i Sjeverne Amerike. Interes kod nas već raste, osobito zbog pandemije koja svima stavlja veliki teret na mentalno zdravlje, ali postoje barijere.
Osim pogrešne predodžbe da se ona kosi s religijskim uvjerenjima, velika je barijera to što naši ljudi nemaju naviku ulagati u sebe na ovaj način. Dok je u našem društvu sasvim prihvatljivo trošiti novce na odjeću, frizera, kozmetičarku i slično; trošiti na svoje mentalno zdravlje i rad na sebi je nešto neobično i obično se radi tek kada dođe do potpune mentalne i emocionalne iscrpljenosti.
Nadam se da će se to s vremenom promijeniti i da će sve veći broj ljudi uvidjeti da je najisplativije investirati u svoju glavu i zdravlje - navodi ova psihologinja, ističući kako se mindfulness u medicini koristi kao dodatni tretman za liječenje depresije, kronične boli, dijabetesa, krvnog tlaka, poremećaja prehrane, te u borbi s raznim vrstama raka.
Iako, kaže, zvuči apstraktno, kada se počne vježbati i postaje jasno da je riječ o nizu jednostavnih tehnika, kojima je zajedničko držanje pažnje na samo jednom objektu kroz određeno vrijeme. U pravilu je to dio našeg trenutnog iskustva, te može biti nešto što dolazi iznutra, poput osjeta u tijelu ili disanja, ili nešto što dolazi izvan nas, poput zvukova.
- Ključno je da se u praksu upustimo sa stavom znatiželje i prihvaćanja svega što se pojavi, tako da možemo biti mirno prisutni, jednako s ugodnim i neugodnim dijelovima svog života. Ne radi se o tehnici relaksacije, već o redovitoj praksi kroz koju gradimo mentalnu otpornost.
Razumijevanje teorijske strane nam samo po sebi ne može pomoći, potrebno je isprobati različite tehnike i njihove modifikacije, da doznamo koje nam najviše odgovaraju, jer jedino tako možemo formirati i održavati svakodnevnu naviku mindfulness prakse - navodi znanstvenica koja, financirana sredstvima Europske unije, svoje obrazovanje od jeseni planira nastaviti na autorskom projektu vrijednom 190 tisuća eura, koji obuhvaća istraživanja te edukacije iz znanosti i podučavanja mindfulnessa, i to na Sveučilištu u Amsterdamu, gdje će provesti sljedeće dvije godine.
Aktivnosti Mindfulness Centra u Splitu nastavit će, kaže, voditi online uz povremene kraće edukacije uživo, kada bude u posjetu Splitu.
Nakon povratka planira proširiti ponudu uvođenjem edukacije za mindfulness instruktore na svjetski priznatoj razini, te nastaviti sa znanstvenim radom iz područja psihoneuroimunologije mindfulnessa u suradnji s našim sveučilištima, uz otvaranje radnih mjesta za mlade istraživače.
Voliš ovakve teme? Svaki dan donosimo nove! I sve su na našem portalu https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna