Vjerujemo kako ste barem jednom, prolazeći Forumom, uz Donat i sve one kamene ostatke koje svjeđoče o pogatoj povijesti grada, pomislili kako je nekad izgledao antički Zadar.
Više ne morate zamišljati jer je jedan talentirani dvojac iz Dalmacije, Frane Bilić iz 'MediaUp' iz Zadra, i Stipan Ujdur iz Opuzena dogovorio suradnju na inovativnoj 3D afirmaciji Dalmacije time i Hrvatske u sklopu čega će obrađena kulturna baština nekih dalmatinskih gradova u više digitalnih formata.
Za početak suradnje radi se rekonstrukcija rimske Jadere, današnjeg Zadra, napravljene tri od planiranih 14 scena VR 360 za mobilnu aplikaciju za Android smartphone. Autor 3D modeliranja i foto, video i VR360 rendiranja je Stipan Ujdur iz Opuzena.
Frane Bilić iz inovativnog studija MediaUp iz Zadra radi na tome kako scene pretočiti u vidljivo iskustvo te u doba virtualne revolucije korisnicima omogućiti da dožive taj izgubljeni svijet oko sebe pa čak i da se slobodno prošetaju po nekim od fascinantnih 3D rekonstrukcija koje nikog ne ostavljaju ravnodušnog. Za sada je u planu razvoj nekoliko vrsta aplikacije za smartphone uređaje i Google Cardboard ali i dublja iskustva za VR gaming konzole poput Oculus uređaja. Radi se o jedinstvenim virtualnim razgledavanjima za mobilne uređaje koje bi trebali biti dostupni turistima preko putničkih agencija i za samostalni download. Druga verzija je doslovna videoigrica za igrače konzole virtualne stvarnosti koja osim razgledavanja treba ponuditi korisniku uzbudljivo avanturističko iskustvo.
- Mogućnosti su neograničene, ali naši resursi su itekako ograničeni. Puno je volje, truda i vremena uloženo od strane Stipana i mene, a radi se o iznimno inovativnim procesima na visokoj razini koji još nisu viđeni u Hrvatskoj u tom obujmu. Uz Zadar tu su i Dioklecijanova palača u Splitu, antička Narona,Dubrovnik nakon potresa 1667. godine, antička Pula i drugi. Za sada nemamo izvore financiranja i nemamo vremena da ih aktivno tražimo dok smo još u stadiju razvoja. Omogućit ćemo različite načine distribucije i franšiziranja koje bi trebale biti dostupne putem turističkih i putničkih agencija , ali i samim korisnicima preko online dućana. Pozivamo već sad sve zainteresirane da se jave kako bi mogli na vrijeme započeti suradnju - rekao je Frane.
Antička Jadera je zaista velik 3D model s mnogo značajnih kvartova za obraditi, ali veliki problem su dokumenti za to doba, nacrti, tlocrti ili ilustracije, korišteni su domaći i strani izvori, a kod domaćih je veliki problem nedostupnost, nedorečenost, nedovršenost.
- Nažalost to je naša velika boljka. Iskreno, ništa ne bih mogao napraviti bez stranih izvora dokumentacije, domaće radove mogu vidjet one koji su dostupni, ali ako želim nešto konkretno napraviti tada moram tražiti druge izvore. Geolokacja scena je locirana preko Google Earth 3D mape pa je vjerna originalnoj antičkoj lokaciji. Prva Scena je ispred ulaza u Grad, Anička Jadera je bila opasana bedemima sa svih strana, na jugoistočnom bedemu su bila troja vrata, jedna vrata su služila za promet ljudi, druga za promet roba a srednja su bila za različite namjene. Ispred bedema je bila kolonija onih koji po rođenju nisu bili Rimljani, a obavljali su različite teške fizičke poslove, te uzgajali stoku, povrće i prodavali ih u gradu. Na ovoj sceni se vide zasadi maslina, čempresa i lovora tipičnih mediteranskih biljaka koje su bile i u doba antike na ovim terenima.
- Amfiteatar je bio izvan bedema, ovo će biti posljednja scena u aplikaciji pa će tada detaljnije biti riječi o njemu, ovdje se vidi kada Rimljani idu iz amfiteatra prema ulaznim vratima. Druga scena je na ulazu u Grad, na početku ulice Decumanus Maximus, danas poznate kao Kalelarga, koja je bila na istom mjestu tada i danas, širina joj je bila 5 m kolnik i po 2 metra sa svake strane za pješake, ukupno devet metra. Po dužini u prvom redu su građene insule, iza njih niži ili manji objekti ali uklopljeni u kvadraturu insule, takav je bio raster ulica u Jaderi. Odmah na ulazu u Grad mogla se na manjem trgu osjetiti vreva rimskog gradskog života, jedni su prodavali a drugi kupovali, robove, konje, tepihe, keramiku i sl. Okolo su bile taberne, trgovine na malo različitim proizvodima i uslugama, nisu svi znali čitati i pisati latinski pa su trgovci stavljali različite predmete na vrata i oko vrata koji su upućivali na konkretnu prodaju ili uslugu. Pronašao sam ilustracije na kojima je vidljivo da se i u rimsko doba roba sušila na ulici, balkonima i prozorima, isto kao i danas u dalmatinskim mistima, poznato po nazivu tiramol - opisuje Frane te dodaje:
- Radnja svakodnevice treće scene odvija se u blizini temeljnog tornja akvadukta i javnog rimskog kupatila, terme. Akvadukt se sastoji o dva kraka, voda ide s dva izvora, prvi stariji krak ides Kneževića vrila , na području Vranskog jezera, drugi krak ide od izvora Kučina do područja današnjeg Smiljevca gdje se priključuje na pri akvadukt tako je Jadera dobila veći kapacitet vode.Vodu su građani uzimali na česmama uz toranj, tu su bili i bazeni,korita, za pranje robe, ovakva korita su imale samo insule u unutrašnjem dvorištu, ostali su uzimali vodu i prali rublje na nogostupima ili malim trgovima za veće gradske četvrti. Rimsko javno kupatilo je imalo i toplu vodu pa su ih zvali ''terme'', ovo su prve terme od njih ukupno pet koliko je pronađeno na teritoriju Jadere. Terme su bile veličine kvadrature kao dvije insule. Ove terme su bile na današnjem sjecištu ulica Špire Brusine i Ruđera Boškovića. Na periferiji grada uz zidine s unutrašnje strane su bile trgovine I obrti koji nisu mogli biti na tržnici, Emporium, niti u blizini forumu, opasni i jakih mirisa, kovači, kožari, konjušari, ovdje su bile i štale, boksovi,za konje jer su ih Rimljani čuvali i pazili isto onako kako se danas čini s autima i motorima - zaključio je Frane.
