Vauuu, sad i mi možemo učiti kao kod profesora Baltazara!

Na kraju dugog hodnika, iza običnih bijelih vrata, skriva se pravi mali, ali potpuno profesionalni laboratorij. 

I to ne samo kemijski, koji svima prvo padne na pamet, nego praktikum koji u sebi krije čak četiri radne jedinice: laboratorije za fiziku, geografiju, biologiju i kemiju.

Ovaj prirodoslovni praktikum za darovite učenike u srijedu je svečano otvoren u Osnovnoj školi Bartula Kašića kao dio europskog projekta "Zadar ZaDar", u kojem sudjeluju još četiri partnerske osnovne škole: Krune Krstića, "Zadarski otoci", Šimuna Kožičića Benje i "Sv. Filip i Jakov".

Darovita djeca

Škola Bartula Kašića jedina je u projektu dobila laboratorij sa sve četiri prirodoslovne jedinice, dok su ostale škole dobile po jedan od njih, ovisno kojim se područjem bavi voditelj projektne skupine u pojedinoj školi.

Opremanje učionice bilo je zahtjevno jer se u njima moralo mijenjati apsolutno sve, od poda do stropa, i prilagoditi uvjetima profesionalnih laboratorija. Sve to zajedno, samo za školu Bartola Kašića, koštalo je oko 350 tisuća kuna.
Predviđeno je da nove, moderne učionice koriste darovita djeca, ali u njima će se održavati i redovna nastava za učenike viših razreda. Tako da će i ona djeca koja nisu posebno nadarena za prirodoslovlje dobiti priliku da se zainteresiraju za ove predmete.

– Vauuu! – bila je prva reakcija učenika kad su ušli u praktikum, dok su im radoznali pogledi zapinjali po laboratorijskim posudama, epruvetama, staklenim tikvicama, bocama s otopinama, praškovima, plamenicima, cjevčicama, kao u onom laboratoriju profesora Baltazara, sve spremno za izvođenje pokusa. I to samo u jednoj radnoj jedinici, za kemiju, a jednako, pa čak i bolje, činili su se praktikumi za fiziku, biologiju i geografiju.

U oko učenicima upada vjetrenjača na jedinici za geografiju. Visoka je otprilike jedan metar, pričvršćena je za stol, a pokreće se pomoću elektromotora.

Čemu služi ova vjetrenjača?

– Djeca će u ovoj jedinici učiti o obnovljivim izvorima energije. Nastavnik će razred u sklopu izleta odvesti vidjeti vjetrenjače negdje na području naše županije, a kad se učenici vrate, morat će "za praksu" sami složiti jednu takvu – objašnjava Krešimir Groš, profesor povijesti i suradnik na projektu "Zadar ZaDar".

– Na taj će se način kod djece koja nemaju interes za predmete iz prirodoslovlja možda pobuditi pažnja za neki od njih. Puno je lakše učiti kroz primjere iz prakse nego kroz teoriju – ističe.

Dok je nekolicina djece s divljenjem gledala učionicu i sve stvari koje se nalaze u njoj, dvojica učenika su, zajedno s profesoromMatom Olićem, zasukali rukave i iz vrećice izvukli limune. Na radnoj jedinici iz fizike učenici su zajedno s nastavnikom napravili improvizirani akumulator. Dva čavla, jedan cinčani, drugi bakreni, zaboli su u limune, povezali ih žicama i proizveli struju jačine 1,83 volta.

Čim im je jedan pokus uspio, odmah su se uhvatili ukoštac s drugim.

– Sitno iskidajte ove papiriće – rekao im je nastavnik Mate dok je vunenom krpom brisao plastični štap.

Što sada radite?

– Vunena krpa uklanja elektrone s plastičnog štapa, čime on postaje pozitivno nabijen. Takav štapić privlači neutralne papiriće, a pojava se zove statički elektricitet – objašnjavao je profesor Mate dok su učenici pozorno slušali.

Pametna ploča

Između četiri radne jedinice za eksperimente iz prirodoslovlja, u praktikumu je postavljena i velika pametna ploča. Pametna se zove jer je zapravo jedan oblik umjetne inteligencije s posebnim "mozgom" (softverom) koji nastavnicima, ali i učenicima, olakšava rad. Nema više krede i spužvice, sada je dovoljno dodirom površine ploče ili daljinskim upravljačem brisati, skidati, mijenjati, dopunjavati ili stvarati potpuno nove sadržaje na njoj.

– Pametna ploča prvenstveno daje mobilnost profesorima, tako da on iz bilo kojeg kutka može mijenjati sadržaj na njoj. Na njoj mogu biti slike predmeta koji su vam potrebni kako biste napravili neki uređaj, primjerice tehnički crteži ili elementi nekog pokusa. Učenici će tako dodirom po ploči, koja funkcionira kao zaslon na dodir, sastavljati neki predmet ili provesti neki pokus – govori Krešimir,dodajući kako suvremena tehnologija primijenjena u nastavi svima olakšava proces obrazovanja, a onima koji baš nemaju koncentraciju za prirodoslovne predmete olakšava shvaćanje i razumijevanje nastave.

Uz ovakva pomagala, koja fasciniraju i odrasle, i djeci bi trebalo biti lakše u školi.