Već dugo vremena svrdlovina, autohtona vinska sorta iz Ravnih kotara, smatrala se izumrlom i izgubljenom. Mistično crno vino, vrlo posebno zbog svoje snage i pitkosti, nestalo je iz domaćih vinograda i bilo gotovo zaboravljeno sve do jučer, kada je na prvom zadarskom Festivalu vina, u najboljem svjetlu, svrdlovina vraćena na enološku scenu. Svoje prve butelje ove iznimne sorte otvorio je poznati zadarski vinar Mladen Anić koji je zadnjih nekoliko godina svog vinarskog staža posvetio isključivo oživljavanju svrdlovine, sakupljajući pažljivo ostatke ostataka ove loze po cijeloj županiji.
Danas je ponosni vlasnik vinograda sa šest i pol tisuća loza u Smilčiću, a priča o tome kako je obnovio svrdlovinu gotovo je nevjerojatna.
– Još dok sam bio dijete, slušao sam priče o svrdlovini kao o nečemu posebnom, kao o našoj autentičnoj sorti koja ničemu drugom nije slična. Mnogo godina kasnije, kada sam se počeo baviti vinarstvom, sjetio sam se tih priča iz djetinjstva i krenuo u potragu. U našem obiteljskom vinogradu bilo je samo nekoliko trsova pa sam gotovo četiri godine po cijeloj županiji sakupljao panj po panj. Našao sam i po nekoliko loza u Privlaci, Škabrnji, Žegaru i Smilčiću, od toga napravio selekciju kojom smo pratili grožđe, odabrali najbolje i dali na razmnožavanje. Pomno smo tražili način kako od nje proizvesti vrhunsko vino, ali uspjeli smo. Ove butelje koje sada kušate napunjene su prije 15 dana. DNK analiza koja je rađena u splitskom Institutu za jadranske kulture dala nam je potvrdu kako je riječ o potpuno unikatnoj sorti koja je genetski najbliže crnom pinotu, ali mu nije u rodu. Kao ni plavcu ni plavini – kaže nam Mladen Anić koji svrdlovinu uzgaja na svom dobru Figurica u Smilčiću gdje ima i jednu od najmodernijih vinarija na ovom području.
Kad je točno svrdlovina nestala, ne zna se. Ali, sa sigurnošću se može reći da to vrijeme koincidira s onim kad je naš narod u vino počeo dodavati – šećer!
– Ona je jedna od 20-ak autohtonih zadarskih sorti koji su jednostavno nestale. U vinogradima je ima toliko malo zato što se sadila isključivo da bi popravila plavinu, ali onog trenutka kada se vino počelo popravljati šećerom, polako je počelo i njezino nestajanje. Što je šteta, jer riječ je o zaista posebnom i mističnom vinu i možda bi ova priča mogla biti dobar putokaz da upravo svrdlovina – kao što je na šibenskom području babić, a na splitskom plavac – postane naša zaštitna zadarska sorta umjesto ovih forsiranih francuskih koje imamo – kaže nam Mladen Anić čija će svrdlovina na tržište doći u rujnu.
Anić i njegova Figurica jedan su među 82 izlagača na Zadar wine festivalu koji je za svoje prvo izdanje okupio jako velik broj sudionika. U posebnom kamenom ambijentu 500 godina staroga zadarskog Arsenala u petak i subotu moći će se kušati više od 400 različitih vrsta vina te razne gurmanske delicije iz svih hrvatskih regija, a za one koji o vinu žele znati više organizirane su i četiri radionice o najpopularnijim domaćim sortama, kušaonice i prezentacije. Ideja o pokretanju jednog ovakvog festivala s oduševljenjem je dočekana među zadarskim vinarima.
– U zadnjih 15-ak godina zadarsko vinarstvo doživjelo je veliki iskorak. Puno je investicija, još više nagrada i vrhunskih vina. Danas je teško na zadarskom području, koje ima zaista jaku tradiciju, naći vino koje nije jako dobro ili odlično. Ovdje smo najviše zbog njih, ali i zadarskih ugostitelja koji u ovo vrijeme slažu vinske karte za svoje restorane, a ovdje imaju priliku povezati se s domaćim vinarima i njihovim vinima, pogotovo s mladim novim vinima koje mogu uvrstiti u svoju ponudu za nadolazeću sezonu – kaže Danijel Peroš, uspješni zadarski ugostitelj koji je Zadar wine festival organizirao zajedno sa sommelierom Ivanom Stiblikom.
Jučer otvoren, vinski festival trajat će još danas, a zbog termina svog održavanja koji će postati tradicionalan već je označen kao veliki iskorak u turističkoj predsezoni u Zadru.