Prije tri godine Marko Mišulić, mladi Zadranin, hrabro je predstavio svoju web-aplikaciju Rentlio kao najbolji sustav na svijetu za upravljanje malim objektima u turizmu. Bio je to vrlo smion potez, jer je kao financijski stručnjak ostavio dobro plaćen posao da bi se okušao u poduzetništvu, ali – nije pogriješio. Rentlio je opstao na zahtjevnom tržištu, a Mišulić danas najavljuje nova rješenja i proširenja aplikacije koja je isključivi proizvod hrvatske pameti i znanja.
Na tržište ste izišli prije dvije godine, sada imate šest zaposlenih i korisnike u više od deset zemalja. Kakva su Vam poslovna iskustva u protekle dvije godine razvoja startupa Rentlio?
- Za sada imam samo pozitivna iskustva. Rentlio će u petom mjesecu napuniti tri godine otkad je napisana prva linija programskog koda koji pokreće Rentlio. Za mene osobno, te tri godine upravljanja vlastitom tvrtkom naučile su me više o poslu i sebi samome nego svo prethodno iskustvo koje sam do pokretanja Rentlija stekao. Izvrstan je osjećaj raditi na nečemu što možeš prodavati po cijelom svijetu iz svog ureda u Zadru. To je ono što najviše volim kod tehnoloških projekata i proizvoda poput našeg. Skalabilni su i neograničeni lokacijom na kojoj se razvijaju.
Što se s Rentliom dogodilo u zadnje dvije godine? Nedavno ste najavili „otvaranje Rentlija prema drugim servisima i aplikacijama“. Što to konkretno znači?
- Od našeg posljednjeg razgovora dogodilo se jako puno lijepih stvari. Broj korisnika nam raste iz dana u dan i mislim da slobodno mogu reći da smo se etablirali kao vodeće domaće softversko rješenje u segmentu upravljanja malim objektima u turizmu. Iako nam je domaće tržište i dalje u fokusu, Rentlio danas broji korisnike u više od deset zemalja po cijelom svijetu. Od jednog Tajlanda pa sve do Portugala, Nizozemske, Danske, Rumunjske i SAD-a. Tim je narastao na šestero mladih, stručnih i visokoobrazovanih ljudi, a uskoro ćemo krenuti i s novim oglasima za posao.
Početak 2017. za nas znači novu fazu razvoja Rentlija. Ta faza podrazumijeva otvaranje Rentlija prema drugim tehnološkim rješenjima koja će se na Rentlio moći povezati. Na taj način mogućnosti primjene i automatizacije poslovnih procesa višestruko se povećavaju. Bilo da ste mali hotel koji želi da njegov računovodstveni i restoranski softver komuniciraju s Rentlijom kako bi se ubrzali poslovni procesi i smanjile mogućnosti greške, ili ste privatni iznajmljivač koji želi automatizirati check-in proces pa na ulazu u svoje smještajne jedinice ima pametne brave koje se automatski otvaraju kad se gost s aktivnom rezervacijom približi vratima objekta. Razvojem ovakvih rješenja Rentlio od aplikacije prerasta u platformu koja se može prilagoditi specifičnim zahtjevima pojedinog korisnika.
Možete li reći nešto konkretnije o suradnji s domaćom visokotehnološkom tvrtkom – MicroBLINKom?
- Domaća tvrtka MicroBLINK, najpoznatija po razvoju Photomath aplikacije koju koristi preko 4,5 milijuna korisnika u svijetu, razvija i tzv. BlinkID tehnologiju koja kameru bilo kojeg pametnog telefona pretvara u skener osobnih iskaznica i putovnica. Suradnjom s MicroBLINK-om, tu tehnologiju integrirali smo u Rentlio i na taj način svim korisnicima Rentlija omogućili da proces prijave gostiju u sustav eVisitor turističke zajednice odrade u par sekundi. Umjesto da podatke s osobnih dokumenata gostiju ručno prepisuju i tako troše desetak minuta po svakoj prijavi, dovoljno je kameru mobilnog telefona usmjeriti prema dokumentu i Rentlio mobilna aplikacija, zahvaljujući BlinkID tehnologiji, podatke s dokumenta očitat će u manje od sekunde. Uistinu sam jako ponosan na ovu suradnju jer je MicroBLINK jedna od najuspješnijih domaćih tehnoloških tvrtki i nevjerojatno je lijep osjećaj kad vas takva poduzeća prepoznaju kao partnere i žele s vama raditi.
Sustav Rentlio namijenjen je vođenju apartmana, hostela i malih hotela do 50 smještajnih jedinica. Kako vas je tržište uopće uspjelo primijetiti s obzirom da se nigdje niste reklamirali, osim što su se pojedini mediji sami zainteresirali za inovativan domaći projekt?
- Kao što sam i prethodno spomenuo, zbog ograničenog budžeta koji imate na početku glavni cilj nam je bio oduševiti svakog novog korisnika toliko da on bude spreman preporučiti Rentlio svojim prijateljima i rodbini. Vlastite korisnike pretvorili smo u ambasadore Rentlija i to je ono što nam je najviše pomoglo da se priča o Rentliju zakotrlja. Preporuka postojećih korisnika je i dan danas naš najjači kanal prodaje. Jer uzalud vam sve reklame ovog svijeta ako u pozadini toga ne stoji kvaliteta proizvoda. Naravno da su prodaji pomogli i novinski članci, nagrade koje smo osvojili na natjecanjima i konferencije na kojima se pojavljujemo, tako da je i to svojevrsna reklama za sam proizvod. Moram iskoristiti ovu priliku i primijetiti da ste se vi među prvima zainteresirali za našu priču još tamo u jesen 2014. Hvala vam na tome! Krajem prošle godine započeli smo s prvim plaćenim online oglašivačkim kampanjama koje daju odlične rezultate tako da će se sigurno, kako raste tvrtka, povećavati i budžet koji izdvajamo za plaćene marketinške aktivnosti.
Vaš je projekt usko povezan s turizmom. Razvijamo li naš turizam na lokalnoj (Zadar) i široj (Hrvatska) razini na dobar način?
- Htjeli mi to priznati ili ne, činjenica je da se nama turizam još uvijek u velikoj mjeri događa sam od sebe i da nam je uspjeh turističke sezone uvelike ovisan o vremenskoj prognozi. Sve naše destinacije pate od manjka ponude u nesezonskim mjesecima, a čak i tijekom same špice sezone izvanpansionska ponuda predstavlja ogroman problem. Sezonalnost je neupitno najveća boljka domaćeg turizma. Ono što bih istaknuo kao dodatan problem je činjenica da naše destinacije nisu jasno definirale segment turista kojem se žele nuditi, nisu se brendirale. Zbog toga se događa da u jednoj destinaciji imate potpuno različite, često nespojive skupine gostiju što dovodi do toga da je ponuda neprilagođena i nedostatna. I dok se mi bavimo pisanjem strategija koje se nikad ne provode, globalni trendovi u turizmu se mijenjaju nevjerojatnom brzinom. Tko se tim trendovima ne bude prilagođavao, neće biti konkurentan.
Uvijek s ponosom ističete Rentlio kako zadarski projekt. S druge strane, iz Zadarske županije iseljavaju se mladi ljudi "trbuhom za kruhom" u inozemstvo. Mogu li pojedinačni projekti poput Vašeg primjera mijenjati takvu situaciju?
- Samo u posljednjih dva tjedna dobio sam mailove četvero mladih Zadrana koji trenutno nisu u Zadru, a motivirani time što radimo voljeli bi se u Zadar vratiti i raditi na IT projektu poput Rentlija. Primjeri poput Rentlija neće samostalno promijeniti situaciju, ali će dati nadu, motivirati i pokazati put. I to je ono najvrijednije što mislim da je Rentlio napravio. Svaki novi Rentlio u Zadru bit će razlog više da se ostane i da se pokuša. Uvijek se može otići i za odlazak nikad nije kasno. No je li poanta da se predamo «bez borbe» i samo odemo tamo gdje mislimo da je lakše? Veliki sam protivnik srcedrapajućih pisama iz inozemstva koje domaćim medijima šalju oni koji napuste zemlju. Ne znam čemu to služi i kome pomaže. Svatko od nas može dnevno napisati tri pisma o tome što ne valja u sustavu naše zemlje, no to se ne računa. Računa se samo ono što ste pokušali kako bi taj sustav promijenili na bolje i svojim primjerom pokazali da se može. Posla ima, može se uspjeti i u Hrvatskoj. Puno je teže i sporije nego u razvijenijim zemljama, no upravo zbog toga je i finalni uspjeh slađi.
Niste uzimali novac investitora kako bi financirali rast poduzeća. Kako ste se uspjeli samofinancirati? Jeste li možda dobivali konkretne ponude i o - prodaji projekta?
- Da, nismo do sada uzimali novac investitora za razvoj. Na takvu odluku sigurno veliki utjecaj ima moje prijašnje iskustvo rada u financijama. Problem je što se danas, posebno među IT projektima, investicija raznih venture capital fondova, privatnih investitora i akceleratora doživljava kao cilj, a ne kao poluga kojom se do cilja dolazi. Takva pretpostavka mnoge tvrtke slične našoj je dovela u situaciju neprekidne potrebe za novim investicijama i potpuno ih udaljila od onoga što bi im trebao biti glavni motiv rada. A glavni motiv je rješavanje problema svojim korisnicima.
Upravo činjenicom da smo svoj fokus stavili isključivo na kvalitetu našeg proizvoda i rješavanje problema koje naši korisnici imaju, uspjeli smo vlastite korisnike pretvoriti u naš najbolji kanal prodaje. Tim kanalom smo se dovoljno brzo širili te smo jako rano došli do točke samoodrživosti. Kako je projekt pokrenut vlastitim novcem, upravo je dostizanje samoodrživosti bio i glavni poslovni cilj u prve dvije godine postojanja proizvoda. Ovo ne znači da nekakvu investiciju u budućnosti ne bismo uzeli, samo smatram da u životnom ciklusu jedne tvrtke postoji točno određeno razdoblje pogodno za uzimanje investicije kao poluge za ostvarivanje daljnjih poslovnih ciljeva. Primjećujem da se sve češće pojavljujemo na radaru većih «igrača» poglavito iz razloga što smo premostili onu fazu razvoja projekta koju većina tehnoloških tvrtki ne preživi. Bilo je konkretnih ponuda o ulasku u vlasničku strukturu tvrtke, ali smatram da je još uvijek prerano za to. Jesam li u pravu ili ne – vrijeme će pokazati.
Gdje vidite projekt Rentlio u bližoj budućnosti? Hoćete li uspjeti na malom i nestalnom tržištu poput našega gdje je još uvijek primamljivije posegnuti za nečim stranim, nego dati šansu domaćem projektu (i čovjeku)?
- Rentlio je već uspio - prema svim onim kriterijima koje sam kao mjerilo uspjeha definirao prije tri godine kada je Rentlio pokrenut. Predaleko u budućnost ne planiram jer nitko ne zna što ona nosi, stoga sam umjesto na velike planove fokusiran na to da rastemo i razvijamo se iz dana u dan, i kao tim i kao pojedinci i kao proizvod. To je jedini pristup koji garantira svijetlu budućnost i pobjedu nad izazovima koje ona nosi – kaže osnivač Rentlia.
INOVACIJE SU JAMAC USPJEHA
S obzirom da iza Rentlia ne stoji neka velika korporacija već je samostalna i mala brzorastuća tvrtka, kako ste se othrvali kopiranju vaših ideja i opasnosti da vas kao „manju ribu“ progutaju veće „tvrtke-ribe“?
- Jedini način da se tome oduprete je da inovacijom budete korak ispred ostalih. I to je ono što nas izdvaja od sličnih rješenja koja su se nakon nas pojavila na domaćem tržištu. Umjesto da se opterećujemo drugima i time što oni rade, fokusirani smo na sebe i na to kako ostati prepoznatljiv po kvaliteti i razini tehnološke inovacije koju uvodimo u ovaj segment tržišta. Uistinu smo imali svakakvih situacija na domaćem tržištu, toliko nevjerojatnih da vam postanu smiješne. Na drugoj strani, prednost malih, stručnih i dinamičnih timova pred velikim korporacijama je u njihovoj sposobnosti brze prilagodbe zahtjevima okoline, brzom razvoju i uvođenju novih tehnologija. Korporacije pak, sa svojim prednostima, posebno u smislu dostupnosti kapitala s kojim raspolažu, također utječu na promjene u našem okruženju, pa tako i na nas. Stoga, na konkurenciju i velike korporacije koje bi nas mogle «progutati» ne gledamo kao na prijetnju, već kao na motiv koji nas tjera da radimo još bolje. U cijeloj toj priči najljepše je to da od takve situacije najviše koristi imaju potencijalni korisnici usluge i tržište u cjelini.
S obzirom da iza Rentlia ne stoji neka velika korporacija već je samostalna i mala brzorastuća tvrtka, kako ste se othrvali kopiranju vaših ideja i opasnosti da vas kao „manju ribu“ progutaju veće „tvrtke-ribe“?
- Jedini način da se tome oduprete je da inovacijom budete korak ispred ostalih. I to je ono što nas izdvaja od sličnih rješenja koja su se nakon nas pojavila na domaćem tržištu. Umjesto da se opterećujemo drugima i time što oni rade, fokusirani smo na sebe i na to kako ostati prepoznatljiv po kvaliteti i razini tehnološke inovacije koju uvodimo u ovaj segment tržišta. Uistinu smo imali svakakvih situacija na domaćem tržištu, toliko nevjerojatnih da vam postanu smiješne. Na drugoj strani, prednost malih, stručnih i dinamičnih timova pred velikim korporacijama je u njihovoj sposobnosti brze prilagodbe zahtjevima okoline, brzom razvoju i uvođenju novih tehnologija. Korporacije pak, sa svojim prednostima, posebno u smislu dostupnosti kapitala s kojim raspolažu, također utječu na promjene u našem okruženju, pa tako i na nas. Stoga, na konkurenciju i velike korporacije koje bi nas mogle «progutati» ne gledamo kao na prijetnju, već kao na motiv koji nas tjera da radimo još bolje. U cijeloj toj priči najljepše je to da od takve situacije najviše koristi imaju potencijalni korisnici usluge i tržište u cjelini.
ZAMKE STARTUP-OVA
Možete li reći nešto o našoj startup sceni i putu koji treba preći u razvoju neke dobre ideje?
- O tome sam već jako puno puta pisao i pričao, tako da ću samo još jednom ponoviti isto razmišljanje jer sam ulaskom u taj startup svijet ostao poprilično iznenađen postulatima koji u njemu neformalno vladaju. Globalnom startup euforijom koja je stigla i do nas glorificira se prekonoćni uspjeh, nerealna očekivanja, laka zarada. Uspjeh se priznaje isključivo ako je globalnih razmjera i mjerljiv u milijardama. Startupi umjesto korisnika nastoje zadiviti investitore, umjesto o prihodima priča se o valuacijama i prodaji tvrtke prije nego je uopće realiziran prvi prihod. Ogroman pritisak stavlja se pred mlade ljude koji razmišljaju o razvoju svoje poduzetničke ideje. To je zamka na koju nastojim ukazati i koju treba izbjeći.
Da se razumijemo, ta globalna startup euforija donijela je i puno pozitivnih stvari sa sobom. Što se tiče Hrvatske, najpozitivnije je to da se dogodila popularizacija poduzetništva kao takvog, stvaralaštva i samoinicijative među mladima. Samo ovaj mjesec u Zadru se održavaju četiri konferencije/događanja koja su mahom inicirana od strane studenata i kojima se nastoji mlade motivirati na ulazak u poduzetništvo i razbijanje strahova od njega.
Možete li reći nešto o našoj startup sceni i putu koji treba preći u razvoju neke dobre ideje?
- O tome sam već jako puno puta pisao i pričao, tako da ću samo još jednom ponoviti isto razmišljanje jer sam ulaskom u taj startup svijet ostao poprilično iznenađen postulatima koji u njemu neformalno vladaju. Globalnom startup euforijom koja je stigla i do nas glorificira se prekonoćni uspjeh, nerealna očekivanja, laka zarada. Uspjeh se priznaje isključivo ako je globalnih razmjera i mjerljiv u milijardama. Startupi umjesto korisnika nastoje zadiviti investitore, umjesto o prihodima priča se o valuacijama i prodaji tvrtke prije nego je uopće realiziran prvi prihod. Ogroman pritisak stavlja se pred mlade ljude koji razmišljaju o razvoju svoje poduzetničke ideje. To je zamka na koju nastojim ukazati i koju treba izbjeći.
Da se razumijemo, ta globalna startup euforija donijela je i puno pozitivnih stvari sa sobom. Što se tiče Hrvatske, najpozitivnije je to da se dogodila popularizacija poduzetništva kao takvog, stvaralaštva i samoinicijative među mladima. Samo ovaj mjesec u Zadru se održavaju četiri konferencije/događanja koja su mahom inicirana od strane studenata i kojima se nastoji mlade motivirati na ulazak u poduzetništvo i razbijanje strahova od njega.