Burna prošlost vile Žižka (Trpimirova, 9) samo je manji dio onoga što su takve zgrade na Brodarici morale pretrpjeti kako bi pokazale svoj izvorni identitet. Prvo je 1911. godine bila „rijedak primjer potpuno secesijski oblikovane zamisli, gdje se dosljedno provodi ista ideja planiranja prostora, profilacije otvora, ukrasa i vrtnih detalja“. Stoga ne čudi što se 2003. našla u katalogu zagrebačke izložbe Secesija u Hrvatskoj.
Usprkos takvim odlikama, slijedilo je ono što je dr. Marija Stagličić primijetila još 1988. godine: Nakon suvremene adaptacije oštećena je izvornost građevine i poremećeni uravnoteženi odnosi masa cijelog objekta. Onaj tko se s takvim informacijama sada nađe ispred vile Žižka neće je moći prepoznati. Obnovljena je i traži novu strukovnu procjenu vjernosti izvornom projektu.
U međuvremenu je obnovljena prema izvornim nacrtu. Također je utvrđeno kako ime vlasnika nije bilo Žižka već Žička.