StoryEditorOCM
ViralZLATNA PRAVILA

Koronavirus je svugdje, zaraziti se neće samo oni koji mijenjaju navike: donosimo najveći znanstveno potvrđeni vodič kako zaštiti svoj dom od virusa

Piše PSD
27. ožujka 2020. - 09:20

Koronavirus se pojavio krajem prosinca 2019. godine, tek smo početkom siječnja čuli za njega, a u veljači osjetili prvu pravu opasnost u Europi. Krajem ožujka situacija je točno onakva kakva bi se očekivala da bude u jeku pandemije zaraze s kojom se još nisu imali vremena upoznati ni najveći stručnjaci ovoga svijeta.

No danas o koronavirusu ipak znamo nešto. Ostalo prepuštamo onima koji su nas i dosad informirali, u nadi da će se uskoro početi nazirati rasplet situacije koja je ljude zaključala u kuće. Bez ikakve primisli da brojevima izazovemo dodatni strah kod ljudi, na početku ovog vodiča moramo naglasiti da su od koronavirusa do danas umrlo 19,744 osobe. Oporavilo ih se 111,942.

A ono što stručnjaci uporno ponavljaju daje nadu u ovom razdoblju nesigurnosti. Činjenica je, naime, da se od virusa možemo zaštititi.

Mjerama samoizolacije i socijalnog distanciranja. Sapunom i toplom vodom. Dezinficijensima koje ćemo koristiti kad treba. Informiranošću i temeljitošću. Slušajući upute WHO-a i Kriznog stožera. Iako poštujete mjere i strogo ih se pridržavate, nemojte misliti da je sama činjenica da boravite kod kuće dovoljna - možete poduzeti i neke mjere kako biste se zaštitili upravo unutar vlastita četiri zida.

Kako se zaštititi kod kuće?

Virus je vrlo osjetljiv i nestabilan, jedino što ga štiti jest tanki vanjski sloj masti. To je razlog zašto je bilo koji sapun ili deterdžent najbolja prevencija, jer pjena rastvara masti (i zato treba trljati tijekom 20 ili više sekundi, kako bi se napravilo sto više pjene). Rastapanjem sloja masti, molekula bjelančevina se rasprši i dezintegrira sama.

Toplina rastapa masti, stoga je jako dobro upotrebljavati vodu od vise od 25°C za pranje ruku, odjeće i ostalog. Osim tog, vruća voda radi više pjene, što pospješuje uklanjanje.

Važno je prati ruke prije i poslije diranja sluznica, hrane, kvaka, ključaonica, prekidača, daljinskih upravljača, mobitela, satova, računala, radnih stolova, TV-a, nakon korištenja WC-a.

Suhe ruke treba kremom vlažiti nakon više pranja da se virusi ne bi skrivali u mikro pukotinama. Što gušći ovlaživač, to bolje.

Također, poželjno je održavati nokte kratkima da se virus ne skriva i tamo.

Sapun i topla voda. Sapunom (deterdžentom) slobodno brišite perive površine.

Alkohol ili bilo koja mješavina s alkoholom od više od 65 posto rastapa sve masti, osobito taj fini sloj masti virusa.

Bilo koja mješavina s jednim dijelom klora i pet dijelova vode otapa direktno bjelančevinu, dezintegrira virus iznutra.

Vodikov peroksid pomaže nakon sapuna, alkohola i klora, jer peroksid rastapa bjelančevinu virusa. Problem kod peroksida je sto ga se u tom slučaju treba koristiti čistog, a on oštećuje kožu.

Ne pomaže nijedan baktericid. Virus nije živi organizam poput bakterije. Ne može se ubiti nešto sto nije živo antibioticima, već se može razbijati njegova struktura svime prethodno navedenim.

Ultraljubičasta svjetlost na bilo kojem predmetu koji bi mogao imati na sebi virus dezintegrira bjelančevinu virusa.

Primjerice za dezinfekciju i ponovljenu uporabu maske UV zračenje je idealno. Međutim kožu nipošto nemojte izlagati zračenju jer UV dezintegrira kolagen (koji je isto bjelančevina) u koži i može prouzročiti bore i rak kože na duge staze.  

Kad se vratite iz trgovine, ljekarne, bolnice ili nekog drugog javnog mjesta onda se najprije u hodniku izujte, presvucite, ne ulazite u obući i odjeći u kojoj ste bili vani u druge prostorije u stanu.

Odjeću ne tresite, niti je naslanjajte na druge stvari. Možete je staviti prati ili zračiti. Dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola poprskajte ključeve, mobitel, novčanik. Ruke dobro operite sapunom i toplom vodom.

Više puta dnevno potrebno je čistiti mjesta u stanu koja se najviše dodiruju, a to je naročito važno učiniti nakon povratka kući. O tome smo pisali i ovdje, a ovo su koraci:

1. Najprije, dobro operite ruke. U sapunu, 20 sekundi, u toploj vodi. Dobro ih osušite!

2. Tijekom čišćenja, ukoliko želite, nosite rukavice. Pazite da su i one čiste.

3. Uzmite papirnati ručnik ili važnu maramicu, kao i sredstvo za dezinfekciju. Birajte ono na kojemu piše da "ubija 99,9%" - otisnuto crnim, masnim slovima. Možete se poslužiti i alkoholom iz ljekarne.

4. Natopite ručnik i prebrišite sljedeće površine: kvake, prekidače, ručkice ormarića, površine za jedenje, vrata hladnjaka i mikrovalne pećnice, naslone stolica i daljinske upravljače

5. Kupaonicu očistite, na isti način, zadnju. Papirnatim ručnikom koji ste natopili sredstvom za dezinfekciju po želji, prebrišite najprije sve špine, ručkice za potezanje vode i površinu vodokotlića, umivaonik i kadu.

6. Ako ste nosili gumene rukavice i to planirate učiniti ponovno, operite i njih kao što perete ruke.

"Ovaj nesretni virus koji uzrokuje COVID-19 živi vrlo dugo na raznim površinama. Najgora je, čini se, plastika na kojoj je vijabilan i nakon dva dana. Dakle, ako netko kašlje u ruku i onda dira nekakva mlijeka, jogurte, pakete toaletnog papira ili sl. u trgovini, ako nemate sreće i naletite na takvo pakiranje i nakon dva dana, možete donijeti virus kući", napisao je molekularni biolog Gordan Lauc na svome Facebook profilu.

Ono što stručnjaci stoga savjetuju temeljito je dezinficirati ruke sredstvom na bazi alkohola nakon što ste obavili kupovinu, a kod kuće bi bilo najbolje odložiti vrećice s hranom odmah pored ulaza. Tu ih držati tri dana, prema nekim izvorima, ako je to moguće naravno. 

Ako ste se kući vratili s platnenom vrećicom u koju ste stavljali namirnice, bilo bi poželjno i nju oprati. Virus ne bi trebao preživjeti na temperaturi od 60 stupnjeva, tako da nije nužno postaviti perilicu rublja na prokuhavanje.

Jasno da ne možete svu hranu držati na sobnoj temperaturi, u potencijalno konatminiranom dijelu predsoblja dok opasnost ne prestane postojati (tri dana je gornja granica). Stoga stručni izvori savjetuju da svu svježu hranu (voće, povrće) temeljito operete i spremite u hladnjak, nipošto je nemojte držati u vrećicama u kojima ste ju kupili.

Hranu koja dolazi u pakiranjima poput tjestenine, riže i zobenih pahuljica premijestite u staklene ili plastične posude koje imate kod kuće. Isto vrijedi za orašaste plodove, sve žitarice, šećer i sol.

Limenke i staklenke mogu stajati, pa bi bilo najbolje da odstoje neko vrijeme u predsoblju ili prostoriji poput ostave u kojoj se ne boravi. Ostale namirnice možete prebrisati sredstvom za dezinfekciju pritom iznimno pazeći na kasniju konzumaciju i čistoću ruku.

Gordan Lauc, molekularni biolog. Cijeli razgovor s njim je ovdje.

– Sluznica usta i nosa glavni je kanal ulaska virusa SARS-Cov-2 u naše tijelo, no ne samo ovoga virusa, nego i velikog broja drugih virusa. Virusi su jedan od najopasnijih prirodnih neprijatelja svih životinja, te smo tijekom evolucije razvili brojne mehanizme borbe protiv njih. Jedan od prvih je tzv. mukozna barijera, tj. debela sluzava prepreka koja oblaže usta, nos, ali i čitavu unutrašnjost naših dišnih puteva i onemogućava viruse da se približe našim stanicama.

Na površinu te barijere stalno lučimo velik broj glikoproteina koji se nazivaju mucini, a oni svojom vrlo kompleksnom glikozilacijom “glume” glikoproteine na našim stanicama i virus se umjesto na naše stanice veže za te mucine. Dok je mukozna barijera funkcionalna, sluz se posebnim trepetljikama polagano kreće prema gore iz naših dišnih puteva i iznosi tako vezane viruse iz pluća u probavni trakt, gdje će ih uništiti kiselina.

To je jedan od temeljnih mehanizama kojim sprječavamo kako prvu infekciju, tako i daljnju progresiju bolesti. To su naši stari doktori znali i zato su, recimo, bolnice za respiratorne bolesti vrlo često bile na obali, u mjestima poput Opatije. Nažalost, kada smo se prestali grijati na drva (koja izgaranjem oslobađaju vodu), zrak u grijanim prostorima je postao vrlo suh, što isušuje našu mukoznu barijeru i čini je nefunkcionalnom.

Provjetravanje je nužno, no ne način da prozore držimo stalno otvorenima ako grijemo stan. Hladni zrak ima puno manji kapacitet za zadržavanje vlage, tako da njegovo zagrijavanje rezultira iznimno suhim zrakom koji isušuje sluznicu. Prostorije treba ponekad prozračiti, no nakon toga zatvoriti prozore i obnoviti vlagu u zraku.

– U svim prostorima u kojima ljudi borave trebalo bi izbjegavati suhi zrak

Isparavanje vode na štednjaku je sasvim dobar način vlaženja prostora.

Odgovore na dodatna pitanja pronađite i ovdje:

Detaljni vodič kroz život u doba koronavirusa: je li rizično izlaziti vani? Može li se virus donijeti na odjeći? Treba li stvarati zalihe hrane?

Donosimo kompletan vodič i detaljne upute za ponašanje: rade li drogerije? Može li se u banku? Dostavljaju li restorani? Može li se družiti po kućama?

Veliki vodič kroz pitanja koja muče mnoge građane: koliko pomažu zaštitne maske i kada ih treba nositi? Pitali smo stručnjake, ovo su njihovi odgovori

‘Korona‘ prijeti i u izolaciji, ovo su važne mjere opreza: ne često u dućan, izuvajte se, perite ambalažu, dezinficirajte stubište, ne dijelite čaše

Predmeti od plastike i nehrđajućeg čelika mogu biti izvor zaraze i do tri dana nakon što se virus našao na njima, na bakru i kartonu je nestabilniji

Gordan Lauc: SARS-COV-2 je vrlo otporna zvjerka, ali mislim da će snagu izgubiti tijekom proljeća; Važno je provjetravati, ali i ovlaživati domove

Sve što morate znati o virusu da biste se od njega zaštitili: baktericidi, ocat i votka ne pomažu, običan sapun i voda najbolja su prevencija

08. studeni 2024 02:18