Aleksandra i Denis Lazar polako preuređuju hižicu iz 1930. godine, a kuhinju su realizirali od recikliranih materijala i starih predmeta, piše Jutarnji list.
Aleksandra je godinama imala silnu želju za malom vikendicom. Onom koja bi za nju i njezino troje djece predstavljala mjesto druženja i odmora, kao alternativa izletima koji često nisu bili povoljni, ali i smještaju u prostorima koji često nisu nudili komfor kakav su željeli. Kad je vidjela oglas u novinama za drvenu kuću, kakve su ju oduvijek privlačile, požurila je iz Zagreba do malog zagorskog mjesta kako bi je uživo razgledala.
- Što reći nego ljubav na prvi pogled. Bila je to stara hrastova kuća iz 1930. godine, koja je preseljena i prekrojena prema željama bivše vlasnice, a ja sam je kupila 2018. godine - prepričava Aleksandra. Prisjeća se da se kuća dotad koristila isključivo za vikende, čak je bila zapuštena. Međutim, ona ju je odlučila preurediti i unijeti u nju novu energiju.
Aleksandru i Denis Lazara snimali smo lani u studiju kad smo predstavljali njihove proizvode koje izrađuju u sklopu brenda Geppetto i Dobra vila, a nedavno smo ih posjetili u njihovom domu
Hižica, kako ju od milja zove, imala je samo 36 četvornih metara i terasu, odnosno zagorski ganjak od dodatnih 20 kvadrata. Od zatečenog namještaja odlučila je zadržati komodu i ormar koji su stari koliko i sama kuća, dok je na preporuku prijateljice angažirala Denisa Lazara, stolara koji joj je trebao pomoći renovirati namještaj. No, ispostavilo se da Denis puno toga zna sam napraviti: lijepio je keramičke pločice, provodio vodovodne i električne instalacije u kupaonici, postavljao laminat u dnevnom boravku... S vremenom se njihov odnos produbio, otkrili su da imaju puno toga zajedničkog, zaljubili su se i - vjenčali!
Hižica prvotno namijenjena za vikendicu postala je njihov dom, a pokrenuli su i zajednički brend naziva Geppetto i Dobra vila.
Hižica, kako ju Aleksandra od milja zove, ima samo 36 četvornih metara i terasu, odnosno zagorski ganjak od dodatnih 20 kvadrata. Prevladava starinski, masivni namještaj, pa je htjela da se i kuhinja uklopi u ostatak prostora
Denis se, kao stolar s više od 25 godina iskustva koji se školovao u rodnoj Istri te zanat "ispekao" u Italiji, prije svega bavi izradom namještaja po narudžbi od punog drva i uređenjem starih hiža, dok se Aleksandra, uz vlastitu prevoditeljsku tvrtku, bavi fitoterapijom i travarstvom, a naučila je i tokariti. Zajedno kreiraju, propitkuju, crtaju i polako realiziraju ideje vezane za kuću, ali i tržište.
Denis je lijepio keramičke pločice, provodio vodovodne i električne instalacije u kupaonici, postavljao laminat... a i danas sve ideje zajedno propitkuju, crtaju i polako realiziraju
- Renoviranje kuće još traje jer sve sami radimo. Ganjak planiramo preurediti u zimski vrt, a Denis će izraditi i krevet s krunom koju sam kupila preko online oglasnika i ormar koji neće imati obična vrata - otkriva nam Aleksandra, koja je najponosnija na kuhinju koju je Denis napravio prema njezinoj ideji. Iako je mala, sadrži sve elemente kao, kako kaže, najekskluzivnija i najskuplja pomodna kuhinja.
- Napravljena je od stoljetnog hrasta, točnije od hrastovih planjki. Sve je reciklirano, osim šperploča od kojih je Denis napravio korpus i mehanizama za ladice. Fronte su od punog drva, kao i gornja ploča debljine 5,5 centimetara. S obzirom na starinski namještaj iz 1930. godine, htjela sam i masivnu kuhinju, da izgleda posebno i da ima wow efekt - pojašnjava Aleksandra.
Po mjeri su rađene sve police i ladice, a Denis je osmislio i neke skrivene elemente poput izvlačne daske koja služi kao površina za rad i odlaganje
S obzirom na to da je prostor skučen, odlučili su se na ladice u koje stane više predmeta te skrivene elemente. Denis je tako osmislio izvlačnu ladicu koja joj služi kao površina za rad, a ispod je perilica posuđa čija su vrata poprskana sprejem u željenoj boji, dok je komandna ploča također presvučena u drvo, s otvorima za tipke. Ispod ploče za kuhanje je ladica s priborom za jelo, s ručkom od mesinga koja je kupljena na Hreliću. Donji elementi u kojima se skladište namirnice su "zračne", osmišljene kao špajza, s mrežicama koje su iskorištene s odbačenih Thonetovih stolaca. Pećnica je u desnom, višem elementu, a ispod je nje su ladice s posuđem te skrivene ladice s poklopcima i tavama, piše Jutarnji list.
Sudoper je također Denis sam izradio.
- To je bio najzahtjevniji i najizazovniji rad što se tiče kuhinje, jer ga je morao brzo raditi da se materijal ne stegne prije samog finiša i obrade. Naime, izrađen je od kvarcnog pijeska i epoksi smole. Denis je napravio kalup i u njega izlio dobivenu masu. Ukupno je utrošeno 20 kilograma pijeska i 15 kilograma smole, a na pročelju sudopera je utisnut ornament s ‘pepeljare‘ od kraljice peći - pojašnjava i dodaje kako je sudoper dovoljno dubok da u njemu može oprati i najveću teću ili protvan.
Budući da Aleksandra većinu namirnica drži u staklenkama, došli su na ideju da istokare drvene čepove, kako bi se estetski uklopile u cijelu kuhinju. To su ujedno bili i prvi proizvodi s kojima su predstavljali svoj brend na tržištu, uz drvene stakle za torte i kolače.
Sudoper je izrađen od 20 kg kvarcnog pijeska i 15 kg epoksi smole. Na njegovom pročelju je utisnut ornament s ružicama
- Volim svoju kuhinju jer je vrlo cozy, funkcionalna i topla, rađena po mojim idejama i prilagođena prostoru - ističe Aleksandra i dodaje da ne može usporediti je li i koliko ovakva kuhinja skuplja od neke iz serijske proizvodnje, jer Denis sve radi sam, bez pomoćnika i kopirke, ručno crta i vadi mjere, onako po starinski, tradicijski.
