Sveučilište u Zadru i Školska knjiga u srijedu su u Svečanoj dvorani predstavili knjigu „Velika geografija Hrvatske: Povijesno-geografske odrednice razvoja Hrvatske”. Riječ je o trećoj od ukupno sedam monografija u kojima se daje veliki pregled hrvatske geografije, predstavljen s različitih aspekata. Prošle godine predstavljene su knjige „Geografski položaj, granice i političko-geografska obilježja Hrvatske“ te „Razvoj i značenje hrvatske geografije“, u slogu je „Fizička geografija“, kao najzahtjevniji dio, dok će u skoro vrijeme izaći i knjige o ekonomskoj, regionalnoj i demografskoj geografiji.
- U ovoj knjizi obrađene su sve prostorne mijene koje su relevantne za današnji prostor Hrvatske i njezin suvremeni razvoj. Obično povijest pišu povjesničari, no ona se može proučavati i s geografskog, arheološkog i drugih aspekata. Osim jezika i povijesti, jedna nacija mora poznavati i svoj prostor i sve što je vezano uz njega, rekao je dr.sc. Damir Magaš.
Ovaj prostor je zbog svog geografskog položaja u geopolitičkom smislu bio zanimljiv različitim čimbenicima, a i u ovom kriznom momentu bitno je pokazati da je Hrvatska dio zapadne i srednje Europe, da baštini svoje naslijeđe kao osnovu suvremenog razvoja te da se ne da svrstati u istočnu sferu interesa, istaknuo je Magaš.
Pozdravljajući velike napore urednika i autora priloga, prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Nedjeljka Balić-Nižić rekla je kako se radi o kapitalnoj monografiji koja će zasigurno zainteresirati ne samo znanstvenike, nego i širu javnost. Širu sliku o značenju ovog dijela serijala dao je recenzent knjige, prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić.
- Čovjek je utjecao na prostor na kojem je živio, ali i prostor utječe na njega, usmjeravajući ga u pojedine djelatnosti koje su za njega karakteristične. Zbog položaja na Jadranu stanovnici Hrvatske rano su bili uključeni u razmjenu roba, ideja i tehnologija. Ta razmjena i kontakti nisu uvijek bili mirnodopski i često su rezultirali ratovima. Često razmišljamo o povijesti kao skupu ratova, ali ne vidimo tzv. običnog čovjeka, koji je živio na tom prostoru i živio „održivi razvitak“ prije nego su teoretičari postavili modele kojim ga tumače. Granice na kojima su živjele nisu bile kao današnje Izraela i Palestine ili nekadašnji Berlinski zid, nego fluidne, čak i u Domovinskom ratu. Granice su se počele fiksirati tek s početkom geodetskih izmjera, rekao je Faričić.
Pitanje je na kraju što je prostor i geografska stvarnost i može li geodet sve izmjeriti. Jako je važna percepcije, jer prostor uvijek gledamo tako da smo mu mi u središtu. Na taj način stvaramo model, a prostor je nešto između tog modela i stvarnog stanja na terenu.
O ostacima nekadašnjih geografskih realnosti i kontinuitetu prostora svjedočila je okolnost da je jedna od autorica tekstova dr. sc. Dubravka Mlinarić, zbog bure i zatvorenih prometnica na predstavljanje iz Zagreba sa zakašnjenjem stigla preko Knina, odnosno nekadašnjom Via magna.
- Imali smo veliku sreću da nam „dirigent“ bude profesor Magaš, koji je svojim sugestijama uspio da knjiga s radovima znanstvenika različitih profila bude ujednačena. Moj rad odnosio se na osmansko razdoblje, a veliki izazov bilo je doći do izvora, koji su bili na različitim mjestima, partikularni, napisani na osmanskom jeziku, odnosno starijem turskom jeziku, rekla je Mlinarić.
Dr. Magaš zahvalio je izdavačima, Školskoj knjizi i Sveučilištu u Zadru, autorima priloga, korektorima, crtačima, izrađivačima kazala i brojnim drugima koji su pomogli da knjiga ugleda svjetlo dana.