StoryEditorOCM
TribinaH. BAJLO vs J. SURAĆ

Odvjetnik Brkić: Opća bolnica Zadar je posve ispravno postupila kada je na zahtjev obrane dostavila zatražene RTG snimke

Piše mr.sc. Ive Brkić
13. srpnja 2020. - 11:04
Zadar, 050318. Danas na Opcinskom sudu u Zadru odrzana glavna rasprava na sudjenju Branislavu Svonji za kupovinu glasova biraca iz Srbije na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine. Na fotografiji: branitelj optuzenog odvjetnik Ive Brkic.Jure Miskovic/Cropix

Odvjetnik Jakova Suraća mr. sc. Ive Brkić uputio nam je očitovanje vezano za natpise na dva internet portala (ZadarNews i Nacional), o nedopuštenosti dostave RTG snimke od strane Opće bolnice Zadar na zahtjev obrane.

Naime, Brkić je OB Zadar zatražio i dobio RTG snimak ozljede Hrvoja Bajla koju je potom dao vještačiti. Vještaci iz Zagreba utvrdili su da Bajlo nije bio teško ozlijeđen, a njihovo obrazloženje je prihvatilo i izvanraspravno vijeće Općinskog suda u Zadru dozvolivši obnovu kaznenog postupka postupka protiv Suraća nakon što je pravomoćno bio osuđen na 10 mjeseci bezuvjetnog zatvora.  

Vezano za neosnovane tvrdnje dva internet portala o pravnom interesu za podnošenje zahtjeva za dostavu dokumentacije u kaznenom predmetu koji se vodi protiv Jakova Suraća, a na štetu Hrvoja Bajla, te dostavi RTG snimke od strane Opće bolnice Zadar, na zahtjev obrane, očitujem se kako slijedi:

Temeljna prava okrivljenika u kaznenom postupku su propisana odredbom čl. 64 Zakona o kaznenom postupku, a ista proizlaze iz odredbe čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja jamči pravo na pošteno suđenje, što podrazumijeva načelo jednakosti oružja kao konstitutivni element prava na pravični postupak. 

Prema tome, osnovno je pravo obrane da ima uvid u sve dokaze na kojima se temelji optužba za počinjenje nekog kaznenog djela.   

To znači da od trenutka podnošenja kaznene prijave od strane "oštećene" osobe, s tvrdnjom da mu je nanesena tjelesna ozljeda, okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo zatražiti i dobiti uvid u svu postojeću medicinsku dokumentaciju i snimke, uključujući RTG snimke, bilo od suda, bilo od bilo kojeg drugog javnog tijela. 

S obzirom na to da je "oštećenik" podnio kaznenu prijavu protiv gospodina Suraća, tvrdeći da mu je ovaj zadao tešku tjelesnu ozljedu, što je potkrijepio medicinskom dokumentacijom, podatak o težini njegove ozljede, prestao je biti liječničkom tajnom, štoviše, postao je predmetom dokazivanja na glavnoj i javnoj raspravi koju su pratili mediji. Zato je pozivanje bilo koga na tajnost podataka o ozljedi "oštećenika" neosnovana i apsurdna te može služiti samo prikrivanju prave istine.  

Načelo jednakosti oružja između državnog odvjetnika kao zastupnika optužbe i okrivljenika u kaznenom postupku nedvojbeno ukazuje da je pravo branitelja da u svim stadijima postupka uključujući izvanredne pravne lijekove, kako od suda, tako do drugih nadležnih tijela, zatraži na uvid izvornu dokumentaciju, jer bez takvog  prava ne bi imao mogućnost dokazivati istinu u kaznenom postupku. 

Bez takvog prava bilo bi dovedeno u pitanje temeljno načelo kaznenog postupka - jednakost obrane i optužbe te pravo na pošteno suđenje, o čemu je Europski sud za ljudska prava nedvosmislen u svojoj ustaljenoj praksi. 

Pročitao sam članak kojim se dovodi u pitanje ispravnost postupka Opće bolnice Zadar kada mi je dostavljana zatražena rtg snimka i mogu jedino reći da se po mome mišljenju radi o jednom temeljitom nepoznavanju osnovnih prava obrane iz kaznenog postupka, te strahu od istine, jer zatraženi nalaz otkriva brojne propuste u postupku koji su doveli do suštinski pogrešne presude u kaznenom postupku. 

Dakle, onog trenutka kada je "oštećenik" podnio kaznenu prijavu s medicinskom dokumentacijom da mu je nanesena teška tjelesna osoba od strane određene osobe (mog branjenika) "oštećenik" se odrekao svake tajnosti medicinske dokumentacije u dotičnom slučaju. To je još više utemeljeno nakon je došlo do podizanja javne optužbe i javnog suđenja kojeg su u ovom slučaju pratili i mediji, te tvrdnja da je "oštećeniku" nanesena teška tjelesna ozljeda od strane određenog optuženika, ne predstavlja nikakvu tajnu i to voljom "oštećenika" pa stoga nema niti govora o tome da bi dostavljanje RTG snimka obrani optuženika predstavljalo odavanje liječničke tajne. 

S druge strane državni odvjetnik je prema odredbi čl. 9. st. 2. Zakona o kaznenom postupku s jednakom pažnjom je dužan prikupiti dokaze koji terete optuženika kao i dokaze koji mu idu u korist, što je u ovom slučaju očito propušteno, pa je obrana dužna i ovlaštena intervenirati, jer bi u protivnom bilo narušeno načelo jednakosti oružja, koje je u pravnoj  teoriji ali i u praksi ESLJP i domaćih sudova neupitno. 

Osim toga, iz smisla odredbe čl. 186. st. 3. Zakona o kaznenom postupku proizlazi da je obrada (i korištenje) osobnih podataka koji se odnose na zdravlje dopuštena, ako je to potrebno u svrhu dokazivanja kaznenog djela, što znači da se ti podatci mogu koristiti kao dokaz da je kazneno djelo počinjeno, ali i kao dokaz da nije počinjeno. 

Stoga je Opća bolnica Zadar posve ispravno postupila kada je na zahtjev obrane dostavila zatražene RTG snimke. 

Odvjetnik Ive Brkić 

23. studeni 2024 10:06