Ovog vikenda putem platforme Zoom održana je Međunarodna znanstveno-umjetnička konferencija "Nova promišljanja o djetinjstvu/Rethinking Childhood" u organizaciji Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru. Brojni znanstvenici i pedagoški djelatnici iz Hrvatske i nekoliko europskih zemalja na interdisciplinaran način su iz znanstvenih, umjetničkih i metodoloških perspektiva promišljali o djetinjstvu.
Postmodernistička promjena znanstvene paradigme u pristupu djetetu i djetinjstvu dovela je do potrebe aktivnoga promišljanja u kojem se koncepti djetinjstva strukturiraju u različitim znanstvenim diskursima. Konferencija je toga bila usmjerena na institucijski kontekst suvremenog djetinjstva, obiteljski kontekst suvremenog djetinjstva, kulturu djetinjstva danas te nove pismenosti kao izazov današnjice. Sudionike je uoči početka konferencije putem Zooma pozdravila rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.
- Konferencija nudi izazovni naslov promišljanja o djetinjstvu, ali i širok raspon istraživačkih interesa iz različitih stručnih gledišta. Produbljivanje znanstvenih spoznaja je put prema osuvremenjivanju znanja, put ka integraciji u znanstvenim i stručnim aktivnostima, afirmaciji društveno-humanističkog područja znanosti i struke. Tema ove konferencije imat će jeku izvan regionalnog konteksta, posebice s obzirom na to da je naše sveučilište u europskom prostoru visokog obrazovanja postalo dio Europske mreže sveučilišta, istaknula je rektorica Vican te proglasila konferenciju otvorenom.
Plenarna izlaganja održali su PhD Vanessa Joosen, sa Sveučilišta u Antwerpu, čije je područje bavljenja studija djetinjstva s osvrtom na književnost, viša znanstvena suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku dr. sc. Jelena Marković te prof. dr. sc. Mira Klarin s Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru.
- Odnosi djeteta s njemu značajnim osobama iz okruženja i ponavljajuća iskustva iz tog odnosa djeluju na formiranje arhitekture mozga. Rana iskustva pohranjuju se u obliku mentalnih reprezentacija koje imaju svoj afektivni ton. Mentalne reprezentacije odraz su odnosa između osjećaja i misli, između afekata i kognicije čineći tako neuronsku, biološku osnovu doživljavanja svijeta i reagiranja na njega. Implicitna sjećanja, koja su u velikoj mjeri ispod razine svijesti, vrlo snažno oblikuju unutarnji svijet osobe te time određuju njezina ponašanja prema vanjskom svijetu. Nove spoznaje iz psihologije i neurologije daju novo svjetlo u razumijevanju povezanosti socijalnih odnosa i neuralne aktivnosti mozga. U tom kontekstu privrženost definirana kao afektivna vezanost za primarnog skrbnika, zauzima vrlo važno mjesto, naglasak je plenarnog izlaganja dr. Klarin.
Na konferenciji su obrađene brojne teme iz ovog područja poput folklornih aktivnosti u predškolskim ustanovama, poticanju dječje kreativnosti, odrastanju u digitalnoj kulturi, suzbijanju dosade kod djece u osnovnoj školi, ulozi igre u odrastanju djeteta, inkluziji itd.