Kako izgledaju trudnoća i porođaj u pandemiji pitaju se mnogi, pogotovo buduće majke. Odgovori na ta pitanja još uvijek su nepotpuni.
Iako se saznanja o novoj bolesti COVID-19 brzo šire, još uvijek postoje mnoge nepoznanice, a medicinski timovi i studije daju savjete i odgovore na pitanja koja postavljaju mnoge obitelji koje očekuju prinovu u obitelji.
Spadaju li trudnice u rizičnu skupinu, odnosno jesu li u većem riziku od dobivanja bolesti COVID-19, prvo je i temeljno pitanje koje se postavlja.
Dosad, međutim, podaci ne upućuju na to da su trudnice izložene većem riziku da dobiju virus, smatra Američko udruženje opstetričara i ginekologa (ACOG).
Veća je, međutim – kao i kod gripe – opasnost od oštećenja i komplikacija dobije li trudnica respiratornu infekciju. Trudnoća, naime, uzrokuje različite promjene u tijelu i rezultira blagim slabljenjem imunosnog sustava.
Prijevremeni trudovi
Još nema studija koje bi pokazale povećava li se vjerojatnost pobačaja zbog COVID-19 tijekom trudnoće, ili prijevremenog porođaja, ali postoje dokazi povezani s drugim bolestima, recimo SARS-om: u vrijeme javljanja ove bolesti, 2002. i 2003. godine, kod žena s tim virusom utvrđeno je da postoji nešto veći rizik od pobačaja, ali samo kod onih koje su imale teški oblik bolesti.
Respiratorne virusne infekcije tijekom trudnoće, poput gripe, povezuju se s problemima prijevremenog porođaja i male porođajne težine.
Uz to, visoka temperatura u ranoj trudnoći može povećati rizik od određenih urođenih mana, iako je ukupna pojava tih oštećenja još uvijek mala.
Još uvijek se prikupljaju i podaci o tome može li majka s dijagnosticiranom bolešću COVID-19 prenijeti virus nerođenom djetetu.
Dva rada objavljena 26. ožujka opisuju prisutnost protutijela na koronavirus kod troje novorođenčadi oboljelih majki, što bi moglo značiti da su bila izložena virusu u maternici, iako sam virus nije otkriven u krvi iz pupkovine, a istraživači su postavili pitanja o vrsti testa koji je korišten.
Iako istraživački radovi još uvijek uključuju tek mali broj slučajeva, nedostatak vertikalnog prijenosa – s majke na dijete u maternici – bio bi u skladu s onim što se opaža kod drugih uobičajenih respiratornih virusnih bolesti u trudnoći, kao što je gripa.
Postoji nekoliko izvještaja o novorođenčadi staroj samo nekoliko dana s novom infekcijom (u Hrvatskoj je zabilježen slučaj zaraze kod dvomjesečnog djeteta), ali u tim se slučajevima vjeruje da su majka ili član obitelji prenijeli infekciju dojenčetu bliskim kontaktom nakon poroda (širenjem kapljica kašljanjem ili kihanjem).
Dojenje u slučaju zaraze
Oboljeti od bolesti COVID-19 ne smatra se razlogom za carski rez. Nema dokaza, smatraju američki stručnjaci, da je neka metoda – vaginalni porod ili carski rez – sigurnija.
Iako su podaci još uvijek ograničeni, nije poznato da druge koronavirusne infekcije prelaze na dijete tijekom vaginalnog rođenja.
I Američko udruženje opstetričara i ginekologa, kao i Društvo za zaštitu majki i fetusa smatraju da, u većini slučajeva, vrijeme porođaja ne bi trebalo ovisiti o majčinoj dijagnozi COVID-19. Žene zaražene u ranoj trudnoći koje se oporavljaju ne smiju imati promjenu u terminu porođaja.
Jedno od najčešćih pitanja trudnica odnosi se i na dojenje u slučaju zaraze koronavirusom, no u ograničenom broju prijavljenih slučajeva do danas nisu pronađeni dokazi o prisutnosti virusa u majčinu mlijeku zaraženih žena.
Mjere opreza, međutim, i dalje se preporučuju. Istodobno, potiče se dojenje, koje je potencijalno važan izvor zaštitnih antitijela za novorođenče.