Od travnja 2017. godine sudjelujemo u radnoj skupini za izradu Zakona o otocima te zajedno sa ostalim stručnjacima ukazujemo na kompleksnost definiranja budućeg razvoja otoka te potrebe da se ovoj tematici pristupi sustavnije i s većim razumijevanjem konkretnih potreba otoka i otočana. Od članova radne skupine zapravo smo uz Otočni sabor jedini relevantni glas otočana koji poznaju stvarnu situaciju na terenu te različite položaje i stupnje razvijenosti, kao i potrebe otoka.
Naime, unatoč sličnim otočnim karakteristika naši su otoci itekako različiti što po načinu upravljanja, što bogatstvom vlastitih resursa te brojem stalnih stanovnika. Nakon svega nekoliko sastanka Radne skupine moramo istaknuti da smo uspostavili zaista kvalitetnu komunikaciju s članovima Ministarstva nadležnih za otoke no ipak čini se da se odluka o što bržem donošenju Zakona donosi negdje drugdje. Sukladno najavi ministrice Žalac da će se Zakon o otocima staviti na javno savjetovanje već ovaj tjedan mišljenja smo da prijedlog Zakona o Otocima u ovakvom obliku spreman.
U cjelini prijedlog Zakona ne osigurava jednake uvjete života i razvoja otočnog stanovništva s onima koje imaju ostali građani RH, niti aktivni *dvosmjerni* vertikalni pristup svih razina vlasti. U ovakvom obliku osigurava se samo pristup „od vrha prema dolje“, a isključuje svako odlučivanje otočnih JLS-ova i drugih subjekata otočnog razvoja (prije svega sektora civilnog društva i zainteresirane javnosti) u odlučivanju i usmjeravanju otočne politike na svim razinama. Pojedine odredbe nisu do kraja definirane, nacrt ostavlja dojam nedovršenosti i mišljenja smo kako u ovakvom obliku nikako nije spreman za e-savjetovanje već mu je potrebna dodatna, stručna i konstruktivnija dorada. Između zamišljenog roka za donošenje ovog Zakona te donošenja kvalitetnog zakona koji će dugoročno biti primjenjiv i provediv predlažemo da se ne brza s donošenjem ovog Zakona te pruži dodatan prostor za njegovu razradu.
Nadalje u odnosu na postojeći Zakon o Otocima, ovaj nacrt ostavlja dojam nedorečenosti i potpune pojednostavljenosti odredbi koje su većinom jako općenito formulirane. Novi Zakon o Otocima je, u odnosu na postojeći, trebao ispraviti njegov najveći nedostatak – nije se provodio u dijelu odredbi niti je osigurao mehanizme provedbe. Ovaj prijedlog Zakona ide čak i korak dalje: smanjuje obvezujuće odredbe države te izostavlja ugrađivanje kontrolnih mehanizama.
Prije svega se ova primjedba odnosi na donošenje programsko-planske dokumentacije gdje su predviđena samo dva dokumenta sa nacionalne razine, bez vremenskog roka za izradu i donošenje, bez planova/programa niže razine (koji nužno i ne moraju biti definirani), ali bez ikakve obveze nižih razina na provođenje ili izvještavanje. Posebno moramo istaknuti i da nije nikako riješen problem otoka s posebnim područnim ustrojstvom koji djeluju kao mjesni odbori pod upravljanjem obližnjeg kopnenog grada, odnosno oni po ovom prijedlogu ostaju nezaštićeni. U dobroj vjeri polazimo od toga kako će svaka JLS koja u svom sastavu ima otoke kao mjesne odbore i brinuti o svom teritoriju i građanima koji žive u tim mjesnim odborima međutim, stvarnost je poprilično drugačija i u njoj se, najčešće zbog manjka sredstava u proračunima, najčešće štedi na onima kojih je malo, koji nisu dovoljno glasni i ne predstavljaju značajno biračko tijelo.
Zaključujemo da se o otocima na žalost ne vodi potrebna briga i pažnja niti ih se shvaća kao područje s posebnim razvojnim posebnostima te da ovim Zakonom apsolutno ništa po tom pitanju nismo napravili da bismo poboljšali situaciju već obrnuto centraliziramo donošenje strategija razvoja i operativnih planova ne uzimajući pri tom gotovo nikakvu stručnost i mišljenje ljudi koji zaista žive na otocima. Ukoliko se Ministarstvo ogluši na naš zahtjev o produljenju roka izrade Zakona o otocima te dodatnoj doradi istoga pozivamo sve građane i građanke, otočane i otočanke, sve koji ljetuju na otocima ili ih konzumiraju na bilo koji drugi način da zajedno s nama sudjeluju u dodatnim izmjenama Zakona putem e-savjetovanja kao i aktivnostima koje namjeravamo poduzeti da se glas, potrebe i zahtjevi otočana čuju i uvaže.