Zadarska županija provodi projekt u posebnom području Podvelebitskog kanala na području gdje je već pokrenut uzgoj školjkaša „klasičnom tehnologijom " uzgoja dagnji, na plutajućim parkovima, gdje se uzgoj daganja obavlja u cjevastim mrežama (tubular nets) („čarape" ili „pergolari").
- Rast proizvodnje na tom području nije dovoljno velik i nisu iskorišteni predviđeni uzgojni kapaciteti. Zadarska županija provodi niz aktivnosti, od izrade razvojnih studija preko prenošenja državnih potpora male vrijednosti do uključivanja županije i samih uzgajivača u EU projekte - kaže Daniel Segarić, pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj
Projekt DORY – Capitalization actions for aDdriatic marine envirOnment pRotection and ecosYstem based managament je projekt na kojem Zadarska županija sudjeluje kao projektni partner, a koji se sufinancira iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.-2020., jednog od programa Europske teritorijalne suradnje (2014-2020 Interreg V-A, Italy-Croatia CBC Programme).
U okviru Work Package 4,2 (Implementation of pilot actions for sustainable aquaculture) Zadarska županija provodi pilot projekt prijenosa novozelandske tehnologije uzgoja daganja, koja je testirana u ECOSEA projektu u regiji Veneto, na uzgojna područja Zadarske županije. Novozelandska tehnologija, u usporedbi s klasičnom uzgojnom tehnologijom, načelno omogućava ekonomski efikasniju proizvodnju uz značajno smanjenje tehnološkog otpada.
Pročelnik Segarić ističe da se prijenos ovakvih tehnologija u načelu ne može izvršiti jednostavnim „preslikavanjem“ tehnologije s jednog uzgajališta na drugo. Svako uzgojno područje ima svoje ekološke specifičnosti, specifičnu infrastrukturu, drugačije tržište ili barem drugačiji pristup tržištu, što zahtjeva prilagodbu poznate tehnologije.
Preliminarnim nacrtom pilot projekta predviđeno je korištenje tri uzgojne linije od stotinu metara, na jednom od uzgajališta koje provodi uzgoj na plutajućim parkovima. Na liniju bi se postavio konop/kolektor za prikupljanje mlađi sukladno novoj tehnologiji. Na drugu liniju bi se nasadila mlada dagnja (3-4 cm) po „novozelandskom principu“, dok bi na trećoj liniji bile dagnje koje se uzgajaju klasičnom metodom u čarapi (pergolora).
Usporedbom s podacima iz literature i usporedbom eksperimentalnih podataka će se valorizirati primjena nove tehnologije na odabranom području te će se dati preporuke za daljnji razvoj uzgoja školjkaša i primjenu nove tehnologije.
Projekt se provodi u dvije faze.
Prva faza se sastoji od postavljanja projekta, što obuhvaća slijedeće: nasad daganja u mrežice u tri nasadne gustoće, za uzgoj klasičnom tehnologijom postavljene na dvije dubine uzgoja, nasad daganja na kontinuirane linije za uzgoj (novozelandska tehnologija) u tri gustoće i postavljanje uzgojnih linija na način da sve tri gustoće obuhvaćaju dvije dubine uzgoja postavljene u klasičnoj uzgojnoj tehnologiji i postavljanje kolektora za prihvat mlađi dagnje.
Drugu fazu obavlja stručnjak za biologiju mora, a njegov projektni zadatak se sastoji od praćenja i analiza proizvodnih parametara prihvata i rasta dagnji u usporednom uzgoju klasičnom i novozelandskom tehnologijom uzgoja.
Stvaranje okvira s uvjetima koji će omogućiti širu primjenu zajedničke vizije u pogledu održivog upravljanja ribljim resursima, uzimajući u obzir biološku, ekonomsku i socijalnu kompleksnost upravljanja morskim resursima kao jednim integriranim sustavom, opći je cilj projekta.
Ukupan proračun projekta iznosi 934 tisuće eura, od čega se iz proračuna Zadarske županije izdvaja 148 tisuća eura.