Na četiri godine i šest mjeseci zatvora osuđen je bivši vrlički bankar Srđan Djaković (61), zvani Zec, jer je oštetio OTP banku Hrvatska za najmanje 10,2 milijuna kuna, 86.939 CHF i 60.000 eura. Na Općinskom sudu u Splitu proglašen je krivim za četiri kaznena djela pronevjere i tri kaznena djela krivotvorenja službene isprava.
U zatvorsku kaznu mu je uračunato pola godine koje je proveo u istražnom zatvoru, iz kojeg je izišao krajem travnja 2020. godine, nakon što je uplatio jamčevinu od 200.000 kuna. Bankar je prvotno pobjegao s 11 milijuna kuna u gotovini te se skrivao u BiH deset dana, nakon čega se predao.
Policija je nakon uhićenja pronašla dva milijuna kuna, ali je kriminalističkim istraživanjem otkriveno postojanje osnovane sumnje u još njegovih makinacija koje su ponovno povisile iznos koji mu se stavio na teret. Nepravomoćnom presudom određeno je da bivši bankar mora nadoknaditi banci nastalu štetu.
Presudu je donio i objavio sudac doc. dr. sc. Mijo Galiot, koji je odredio i da je optuženi Djaković dužan platiti 15.000 kuna sudskih troškova, od čega najviši iznos otpada na trošak financijskog vještačenja od 9500 kuna.
Marčapije specijaliste
Općinsko državno odvjetništvo Split tereti Djakovića za nabrojena kaznena djela počinjena tijekom 12 godina, točnije u razdoblju od kraja siječnja 2007. godine do početka studenoga 2019. godine. Najveći iznos stavljen mu je na teret u prvoj točki optužnice, koja navodi da je krajem 2019. godine naručio gotovinu iz Gotovinskog centra Mediteran Security d.o.o., koji opskrbljuje gotovinom poslovnice OTP banke.
Sutradan je Djaković osobno zaprimio iznos od 550.000 kuna, 200.000 švicarskih franaka i 1.170.000 eura, koje je zadužio u sustavu banke “finessa”, navodi optužnica. Potom je veći dio tog novca i novca koji se nalazio u trezoru uzeo i odnio, i to iznose: jedan milijun kuna, zatim 1,1 milijun eura, 200.000 CHF, 400 BAM i 300 CAD, koje je neovlašteno zadržao za sebe, stoji u optužnici.
Od toga je 170.000 kuna i 20.000 eura predao svojem sinu, iznos od 229.900 eura predao je jednoj klijentici, a iznos od 100.000 CHF drugoj klijentici. S ostatkom novca je istog dana pobjegao preko graničnog prijelaza Vinjani Donji u BiH, oštetivši time OTP banku za ukupni iznos od najmanje 8,8 milijuna kuna, tvrdi DORH.
U preostale tri točke optužnice navedeno je kako je kao bankar specijalist za fizičke osobe tijekom godina na svoju ruku mešetario s novcem klijenata. Među tim klijentima su i dvije ženske osobe kojima je dao dio novca prije bijega, dok je treći klijent u međuvremenu preminuo.
Novac predan ženama je vraćen banci koja je obeštetila i njih i nasljednika preminuloga klijenta. U optužnici se navodi kako je u više navrata uzimao novac s depozita klijentice Z.U., koji je ona oročila na razdoblje od početka 2006. godine do početka 2007. godine.
Djaković joj je, prema optužnici, svake godine davao ugovore o oročenom depozitu na rokove od daljnjih dvanaest mjeseci, a te ugovore nije prijavljivao u sustavu banke do ožujka 2018. godine. Sastavljao je neistinite podatke kako bi zavarao klijenticu o stvarnom iznosu njezina depozita, pa je tako dvanaest mjeseci nakon dospijeća prisvojio sredstva depozita, ukupno više od 53 tisuće švicarskih franaka u kunskoj protuvrijednosti.
Ostatak njezina novca od 100 tisuća švicarskih franaka i dalje je oročavao, iako je klijentica svake godine obnavljala ugovor o depozitu u iznosu od 150 tisuća švicarskih franaka. Ukupno je Djaković uzeo 86.000 franaka i 60 tisuća eura, stoji u optužnici, koje je banka nadoknadila klijentici.
Ugovore nije prijavljivao
Drugi slučaj iz optužnice odnosi se na razdoblje od kraja 2013. godine do kraja 2014. godine, kada je u tri navrata protupravno uzeo više od 90 tisuća kuna s oročenog depozita klijenta J.P. tako što je sastavljao neistinite isplatnice. Taj je novac klijent oročio 29. svibnja 2005. godine, iznos od 70.000 kuna na rok od dvanaest mjeseci, a ugovor se automatski obnavljao.
DORH ga tereti da je uzeo novac s računa znajući da je klijent preminuo 17. siječnja 2007. godine i da nitko u sustavu banke nije imao punomoć za raspolaganje po tom depozitu, odnosno računu pokojnika. Banka je, nakon reklamacije, obeštetila zakonske nasljednike preminulog klijenta isplativši im više od 90 tisuća kuna, a Djakovića se tereti da je za taj iznos oštetio banku.
Posljednja točka optužnice ga tereti da je u travnju 2011. godine prijevremeno razročio depozit klijentice M.M., koji je ista prethodno oročila u iznosu od 146.923 eura na rok od 12 mjeseci. Protupravno je prisvojio iznos od 47.526 eura, a ostatak oročio u lipnju 2011. godine, nakon čega je nastavio s protupravnim prisvajanjem deponiranih sredstava i sredstava koje je klijentica naknadno pridodavala depozitu prilikom obnavljanja ugovora, koje ugovore nije prijavljivao u sustavu banke od 3. lipnja 2014. godine pa nadalje.
U konačnici je protupravno prisvojio i zadržao za sebe oštetivši time banku za više od 160.000 eura, što u protuvrijednosti iznosi 1,2 milijuna kuna, za koje je banka obeštetila klijentice. Presuda je nepravomoćna te optuženi Srđan Djaković na nju ima pravo žalbe.
