Ima straha od korone, delte, game i svih ostalih nadolazećih sojeva, ali nema za tržište nekretnina.
U kuloarima se govori kako je ove godine prodaja ekstraluksuznih vila i zemljišta u prvom redu do mora u odnosu na razdoblje prije korone porasla za 30 do 40 posto! I da ljudi u strahu od inflacije, evidentnog globalnog porasta cijena čelika i drugih građevnih materijala, višak novca rado ulažu u nešto konkretnije. Nešto tipa luksuznog imanja.
Insajderi nam tvrde da bogata klijentela – a riječ je mahom o ljudima u dobi od 40 do 60 godina – traže, vrebaju, gledaju, prate sve što se događa na dalmatinskom nekretninskom tržištu.
Pritom reagiraju u skladu s uzrečicom "Vrijeme je novac", pa se ne susprežu u sekundi dogovoriti kupnju investicije vrijedne i po nekoliko milijuna eura. Top su, vele nam, područja Rogoznice, Brača i Hvara, za kojim vlada ogromna potražnja. S obzirom na to da je preostalih slobodnih luksuznih objekata malo, ono što dođe u prodaju ne stigne se, karikiramo, ni ohladiti. Rezervacija pada prije nego što si rekao keks, unatoč tome što se cijene kreću do 600 tisuća eura do vrtoglavih dva, tri i više milijuna.
Rogoznica - eldorado
– Prema podacima kojima raspolažemo, tržište skupih, luksuznih nekretnina uistinu bilježi takav porast. Ljudi s viškom gotovine rezimiraju kako će doći do očekivanog porasta cijena nekretnina i, kao prateće pojave, rasta cijene građevnih materijala. Zato rado investiraju u nešto čemu se vrijednost stalno povećaa. A luksuzno imanje, ekskluzivna vila, građevinsko zemljište je upravo to. Nažalost, malo toga imamo u ponudi na zaista jedinstvenim lokacijama. Drugi je razlog i strah od korone. Ljudi žele imati svoju sigurnu odstupnicu za izolaciju. Da, možemo potvrditi da je prošla i ova godina zaživjela u trendu povećane i potražnje i realizacija kupnje – veli Marko Pažanin, direktor i partner Croatia Sotheby's International Realty.
Kupci su i domaći i stranci i imaju precizne zahtjeve – prvi red do mora ili, ako je kuća u brdu, otvoreni pogled na more, osiguranu privatnost, veliki okoliš, brzi pristup autocesti, aerodromu i marini. Kupcima najatraktivnija Rogoznica zbog toga je došla u fokus pažnje, pa je na tom području realiziran poveći broj transakcija. Rogoznica ima Marinu Frapu, blizinu lako dostupnih brzih tranzitnih točaka, pa je stekla epitet dalmatinskog nekretninskog eldorada.
Drugi na listi je Brač
Drugi na listi je otok Brač, jer ima aerodrom i omogućuje slijetanje privatnih jetova, ima prostora i za vezivanje jahti, a i odlično je povezan s kopnom. Uz to nudi i raznorazne sadržaje i to ljudi cijene.
Hvar ide uz bok, no njegov je problem što se na tom otoku ne može lako naći vila za prodaju. Ako zbrojim sva luksuzna imanja za prodaju i u turističkom najmu, na Hvaru ih nema više od deset. Na Lastovu i Mljetu nikada nisam prodao niti jednu nekretninu, iako sam čuo da se na tim otocima nešto počelo događati. Dosta su izolirani, pa se klijenti ipak nešto teže odlučuju ondje investirati – veli Pažanin.
Kupci novog doba isključivo traže prvi red do mora. Osim kuća, tu su i zemljišta, poput 15 tisuća kvadrata građevinskog ili 55 tisuća poljoprivrednog, također prvi red do mora u Sutivanu i Milni, koji su bez problema našli kupce. Pamti i prodaju kuće na top hvarskoj lokaciji u zoni Majerovica, u blizini razvikane plaže Hula-hula i "Bakarićeve" vile, tradicionalnom državnom ljetnom odredištu naših političkih dužnosnika. Sama kuća nije baš bila osobiti reprezent, ali zato je njezina lokacija i više nego vrhunska. Kupac, stranac iz EU-a, na telefonski poziv agenta u sekundi je rekao "kupljeno".
Stranci vole sve sređeno
– Čovjek je kupio poziciju u superekskluzivnoj urbanoj zoni. Otišla je lani, u srcu korone. O točnoj cifri ne bih govorio, ali prodana je za više od dva milijuna eura. Taj sam posao odradio u strogoj tajnosti. Zvao me je bivši vlasnik kuće, rekao mi da je ima namjeru prodati, ako može što hitnije, pod uvjetom da se ne razglasi okolo. Spustio sam telefon, odmah nazvao stranku, rekao mu vijest, i sekundu poslije on ju je rezervirao. Kad imate kupca koji nešto želi, to može platiti, odgovara mu cijena, kada to i nađe, on odmah reagira – veli Pažanin.
Ima dosta upita i za imanja u unutrašnjosti, na brdima, no uvijek s otvorenim pogledom na more. Takav tip imanja spada u kategoriju nižeg cjenovnog ranga, s budžetom do milijun eura. Zanimljivo je i što kupci još traže. Domaći, primjerice, počesto krenu u akciju renoviranja ili gradnje novog objekta na mjestu starog. Ili kupuju zemljište. Strance to manje zanima, kod njih je ipak prihvatljivije pravilo sve sređeno do zadnjeg komada pribora za jelo.
Tržište raste
– Stranci nemaju vremena za meštre, ne žele nepotrebne brige. Kod prodaje luksuznih imanja imamo i različite cjenovne razrede. U vilama do milijun eura korespondiraju i dizajnerski, ali i komercijalni tipovi namještaja. Miks jeftinijeg i skupljeg. U onima iznad milijun već se vidi brendovski potpis. No bitnije od skupih dizajnerskih imena je da je oprema vrhunski posložena. Top bi izgledao ovako: minimalno 2500 kvadrata zemljišta, glavna kuća od 500 kvadrata, pomoćna od 60 kvadrata za osoblje ili goste, isto lijepo uređena. More tik do vile, pogled, top lokacija, bazen od sto kvadrata i, naravno, jacuzzi – objašnjava.
U modi je kombinacija stakla i metala, mramor više nije trend, hit su velike pločice, skupe, površine dva puta dva metra. Sve tražene parametre ispunjava jedna od najprestižnijih vila iz njihova portfelja, vila Appeal iz okolice Opatije, koja svojim uređenjem i jedinstvenom lokacijom, veli, nudi standard koji njihovi klijenti uobičajeno očekuju. Riječ je o vrhunskoj nekretnini koja još čeka svojeg novog vlasnika, a trenutno se iznajmljuje turistički. U njoj su odsjedale brojne svjetski poznate osobe, inkognito, toliko tiho da hrvatska javnost uopće nije znala da su "celebovi" takve razine bili u posjetu našoj zemlji.
– Ne smijemo reći imena. Imamo ugovorne obveze koje poštujemo. Što se tiče nekretnina i zemljišta na srednjodalmatinskim lokacijama, ima ih još uvijek. Našlo bi se. Iako nam jako nedostaje tih ekstraluksuznih zdanja. Doslovce bi ih trebalo izgraditi kako bi se mogla zadovoljiti velika potražnja – kaže Marko Pažanin.
